quarta-feira, 1 de fevereiro de 2017

Definisaun atitude alunus ba motivasaun estudu



KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1     Antesedente
Ho konsiente tomak katak setór ida ne’ebé harii hodi suporta maka’as ba dezenvolvimentu nasaun, prinsipalmente ba Nasaun Republika Demokratika Timor Leste (RDTL) mak presiza harii iha área/setór edukasaun. Tanba edukasaun nu’udár prosesu ida atu bele tulun ema tomak liu husi promove nia an rasik nune’e bele hasoru mudansa oioin no problema sira ne’ebé atu hasoru. Edukasaun iha potensia (kbi’it) atu halo reasaun nu’udár fundamentu ida hodi suporta inisiativa tomak atu dezenvolve hodi harii buat seluk tuir mai.
Dezenvolvimentu iha setór edukasaun, nu’udár xave hodi hasa’e kualidade rekursu umanu, liu-liu ba futuru jerasaun foun nian no mós bele garante sustentabilidade ba dezenvolvimentu Timor Leste nian iha área oioin. Tanba ne’e, eskola mak sai fatin ba ema hotu atu aprende ka atu hetan matenek, hanesan haktuir iha Konstituisaun RDTL artigu 59 ne’ebé ko’alia kona-ba Edukasaun no Kultura, iha alinea segundu (2) katak ema hotu iha direitu atu hetan oportunidade ba ensinu no formasaun profesionál.
 Tanba ne’e, edukasaun presiza hamosu ambiente estudu ida no prosesu estudu nian ne’ebé bele dezenvolve potensia formadu sira ho ativa atu nune’e bele iha kbi’it, matenek, iha hanoin ne’ebé krítika no sistemátika. Nune’e iha prosesu edukasaun bele mós iha funsaun hanesan instrumentu ida hodi atinje ka to’o objetivu edukasaun nian.
 Tuir Sanjaya (2006:13) prosesu edukasaun hanesan matenek (sabedoria) ne’ebé importante no iha estratejia atu aplika no hasa’e kualidade edukasaun nian. Signifika katak liu husi prosesu edukasaun mestre/a ida-idak ka organizadór (Diretór) eskola nian bele deside prosesu aprendizajen hodi hasa’e kualidade edukasaun ne’ebé bele halo no fó influénsia ba prosesu aprendizajen, ho esperansa alunu sira nian bele suporta atu dezenvolve kapasidade tomak ne’ebé iha.
 Iha prosesu edukasaun, eskola nu’udár sentru aprendizajen nian. Mestre/a iha reasaun atu esplika no alunu sira iha reasaun atu estuda. Reasaun sira ne’e hala’o husi alunu sira.  Dimyati (2010: 255) esplika hanesan baibain reasaun ema ida nian, nune’e reasaun ne’e bele observa hanesan hahalok estudu nian. Iha parte seluk, reasaun estudu ne’e esensialmente hasoru husi alunu sira rasik.Alunu sira hasoru reasaun estudu nian ne’e mesmesak hanesan prosesu estudu nian ne’ebé la’o husi oras ba oras. Alunu sira bele hapara rasik, ka bele estuda fila fali. Ho liafuan seluk, tuir matenek na’in sira katak hahalok estudu nian hanesan “tendensia estudu”. Nune’e mós reasaun estudu nian ka prosesu estudu nian mós hanesan “tendensia estudu” ne’ebé hasoru no hanoin husi alunu sira rasik.
 Tuir Rampengan iha Sukma (2008: 9) atetude estudu mak baibain estudu ne’e hala’o husi individu ida-idak ne’ebé repete ba mai nune’e sai automátiku ka espontánea. Komportamentu estudu nian la senti hanesan todan ida, maibe hanesan nesesidade ida. Maneira ida ne’e mosu tanba hala’o nafatin ho orientasaun no kontrolu no mós hanesan modelu iha aspetu tomak no kreatividade edukasaun nian. Nune’e mós, hetan situasaun no kondisaun aprendizajen nian ne’ebé mak mosu atu suporta diretamente espozisaun kreatividade no atividade sira iha kontestu aprendizajen.
 Tuir mai, motivasaun hanorin hanesan rezultadu husi organizasaun ka instituisaun ida iha influénsia husi fatór oioin, fatór ne’ebé husi laran nune’e mós fatór ne’ebé mai husi ambiente. Husi fatór sira ne’e hotu, motivasaun hanesan fatór ida ne’ebé bele domina no bele muda ka motiva fatór sira seluk ne’ebé refere ba efetividade serbisu ninian. Iha parte balun motivasaun baibain hanesan ho mákina, ne’ebé iha ninia funsaun hanesan movimentu no instrusaun.
 Alunu ida-idak iha karaterístika rasik, ne’ebé la hanesan ho alunu sira seluk. Buat hirak ne’e presiza atensaun no mós iha tratamentu rasik husi ninia dirijente, atu nune’e sira bele uza didiak tempu atu hasa’e prosesu estudu. Diferensa husi alunu sira la’os de’it iha parte fízika, maibe mós iha parte psikolojia nian hamosu motivasaun. Tanba ne’e, atu hasa’e prosesu estudu, presiza esforsa an atu bele fó influénsia ba ema ruma hodi atinje ninia objetivu.
 Mestre/a ida ne’ebé iha motivasaun ne’ebé di’ak hodi hala’o ninia kna’ar mak mestre/a ne’ebé fó interese ba ninia kna’ar hanesan fórsa ba edukasaun, inspira alunu sira hodi hanorin no esforsu an tomak atu matéria ne’ebé hanorin tuir etapa/faze (kapasidade) kompriensaun alunu sira nian bele hanesan no bele suporta ba malu. Haree konaba papel mestre/a sira nian ne’ebé bo’ot tebes, maka liu husi buat hirak ne’e bele atinje mestere/a nia motivasaun ne’ebé di’ak hodi hala’o ninia kna’ar atu nune’e prosesu aprendizajen bele la’o ho diak tuir objetivu ne’ebé ita tomak espera.
 Bazeia ba observasaun no informasaun ne’ebé maka peskizadóra hetan husi Mestre Martinho Mariano Amaral iha fatin peskiza katak alunu iha eskola refere la ativu hodi tuir prosesu aprendizajen iha sala laran ho di’ak, nomós wainhira iha sala laran mestre/a halo esplikasaun kona-ba materia, alunu sira laiha konsentrasun maximu atu rona materia ne’ebé mestre/a hanorin ba sira.
 Bainhira mestre/a sira hanorin hela iha oin maibé sira dukur no lao sai husi sala laran hodi ba liur konta istoria depois mestre/a hanorin no fó esplikasun hotu no mestre/a sira fó fila fali pergunta ba estudante sira, maibé sira la responde perguntas no sira nonok deit to’o prosesu aprendizajen ne’e remata. Dala barak mós alunu sira iha tempu rekreiu sempre tarde tama sala laran hodi komesa fali materia ikus nian to’o prosesu aprendizajen ne’e remata.
 Tuir mai informasaun seluk peskizadóra hetan mós informasaun husi alunu Lusia Morais Gomes katak Alunu iha eskola refere hatudu sira nia atetude ne’ebé la di’ak ba sira nia kolega tanba bainhira kolega seluk iha sala laran hakarak estuda maibe alunu seluk sempre halo barullu tanba sira sente sira mak hatene liu. Ho atetude hirak ne’e mak sei fó influensia ba motivasaun mestre/a nia hanorin, tanba ne’e hanorin atu di’ak ka ladi’ak bazeia mós ba alunu sira nia atetude iha klase laran.
 Relasiona ho problema refere entaun hakerek na’in iha interese atu foti títulu Influensia Atetude Alunu Ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque tinan Letivu 2015.


1.2     Formulasaun Problema
 Bazeia ba antesedente iha leten, nu’udár problema iha peskiza ida ne’e mak  iha duni ka lae influensia ne’ebé signifikante no pozitivu entre Atetude Alunu Ba Motivasun Hanorin mestre/a  Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque tinan Letivu 2015?

1.3     Objetivu  Peskiza
 Objetivu ne’ebé hakarak atu atinje iha peskiza ne’e mak atu hatene no análiza influensia ne’ebé signifikante no positivu entre Atetude Alunu ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque tinan Letivu 2015?

1.4  Benefisiu Husi Peskiza
1. Benefisiu Teoria
Benefísiu teoria  husi estudu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
a)      Peskiza ne’e ho esperansa bo’ot bele fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu iha área psikolojia espesialmente iha edukasaun psikolojia kona-ba Atetude Alunu ne’ebé iha relasaun ba motivasaun hanorin mestre/a nian.
b)      Rekomenda ba Diretór eskola no mestre/a sira atu bele hatene Atetude Alunu iha Ensino Secundário espesialmente iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque.

2. Benefisiu  Peskiza
 Benefísiu Peskiza  husi estudu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
a.         Benefisiu ba Alunu
Rekomenda ba alunu sira atu tuir no ativu iha aula laran durante prosesu aprendijazen no mós hatudu atetude di’ak ba mestre/a sira wainhira sei iha aula laran.
b.      Benefisiu ba Mestre/a
Rekomenda ba mestre/a sira atu ativu iha prosesu aprendijazen no partisipasaun maxímu iha aula laran atu nune’e bele hatene kona-ba atetude alunu nian.
c.       Benefisiu ba eskola
Sai mós hanesan referensia ida ba Diretór eskola, edukadór, ho esforsu an atu hatene kona-ba atetude alunu sira iha Ensino Secundário espesialmente iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque.

1.5.       Limitasaun ba Problema
 Tuir kbi’it hakerek nain  nian, limitasaun tempu, orsamentu,no literatura tanba ne’e hakerek nain habadak (hakloot) problema iha de’it Atetude Alunu Ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque tinan Letivu 2015.


KAPÍTULU II
REVIZAUN LITERATURA
2.1     Alunu
2.1.1. Definisaun Alunu
 Alunu signifika ema (labarik ne’ebé sei estuda, eskola). Nune’e tuir Prof. Dr. Shafique Ali Khan (2005:62), koñesimentu alunu nian katak ema ne’ebé mai iha instituisaun ida atu hetan ka aprende konaba edukasaun iha tipu oi-oin. Alunu katak ema ne’ebé aprende konaba siensia sira maske nia tinan hira, mai husi ne’ebé, iha forma saida de’it atu hasa’e intelektual no moral ne’ebé iha relasaun atu dezenvolve no hamos nia espiritu no tuir dalan ne’ebé lo’os.
Alunu ka labarik edukadu katak komponete umanu ida ne’ebé tau ninia pozisaun iha sentru (klaran) tuir prosesu aprendizajen nian. Iha prosesu aprendizajen, alunu sira hanesan parte ida ne’ebé hakarak manan ninia hakarak, nune’e mós atu atinje nia objetivu. Alunu sai hanesan fatór determinante ida, nune’e bele influensia buat hirak ne’ebé mak presiza atu atinje objetivu estudu nian.
Alunu ka labarik katak personalidade ida ne’ebé mak “unika” ne’ebé iha potensia hodi esperimenta iha prosesu ida ne’ebé dezenvolvidu. Iha prosesu ida ne’ebé dezenvolvidu ba labarik ka alunu presiza tulun ne’ebé natural no nia modelu la deside husi mestre/a sira maibe husi labarik ne’e rasik, iha moris hamutuk ho individu sira seluk.


2.2 Atetude
2.2.1 Definisaun Atetude
 Iha lian Inglés hanaran “behavior” signifika katak Atetude, komportamentu. Iha lian Indonezia, hanaran liafuan “perilaku” nakfahe ba liafuan rua mak peri no laku, peri signifika ne’ebe hadulas, besik, envolve. No laku signifika komportamentu, atetude. Definisaun moralidade ho maneira oi-oin. mezmu, jeralmente ita bele dehan katak moralidade hanesan kapasidade ida atu halo diferensa ba ida ne’ebé lo’os no ida ne’ebé sala. Realmente ita haree konaba análizá ka esplikasaun hirak iha leten katak atetude hanesan atividade ne’ebé envolve aspetu tomak iha parte fiziku no espiritual nian ne’ebé mak bele haree, (Sudarwan Danim, 2009:71).
Tuir espesialista psikolojia sira halo diferensa ba komportamentu iha oin rua mak hanesan komportamentu intelektual no komportamentu mekanika (nafatin). Komportamentu intelektual katak atetude tomak ne’ebé halo husi ema ruma ne’ebé iha relasaun ho moris espiritu (ánimo) no intelektual nian. Ninia karateristika prinsipal/esensial katak esforsu an atu atinje objetivu balu. Nune’e komportamnetu mekaniku katak hatan (resposta) sira ne’ebé mosu ba ema (umanidade) ho maneira komportamentu nian ne’ebé mekanika ka nafatin (la muda), hanesan iha matan nia oin tanba kona naroman no movimentu estimulante balun ne’ebé ita haree iha labarik sira, hanesan book ka halo movimentu ba sira nia liman no ain ne’ebé sempre iha kontinuasaun no iha regulamentu, (Hamid Wijaya, 2008:524). Koñesimentu atetude labele hases husi ligasaun ho atetude. Pelu kontrariu bele hetan katak atitude ne’ebé iha relasaun ho objetivu atu hodi komprende hahalok  ka lala’ok sira.
 Tuir Gunarsa (1999:38) atetude mak buat hirak ka asaun ne’ebé tuir ordem (regulamentu) valór sira ka maneira ne’ebé iha grupu ruma. Relasiona ho koñesimentu ne’ebé iha leten, atetude katak asaun ka hahalok sira ne’ebé halo husi alunu sira tuir valór sira regra nian ka valór ne’ebé iha tiha ona sosiedade nia leet iha grupu sosiál sosiedade sira nian.
Labarik ida tenki estuda tuir konseitu moral estudu nian ne’ebé tenki tau atensaun iha atetude ne’ebé sempre nia hasoru iha situasaun ne’ebé hanesan. Liu husi ema seluk nia bele aprende oinsa iha komportamentu ne’ebé di’ak. Iha parte ne’e katak mestre/a edukasaun direitu sidadaun (Edukasaun Sivika) nian ne’ebé sei fó saida mak atu hanorin iha edukasaun sivika.
Atetude atividade ka hatan arbiru (responde ne’ebé la estruturadu) nune’e mós reasaun, kompriensaun, resposta ka resposta ne’ebé halo husi organizmu balu. Espesialmente koñesimentu lala’ok nian katak parte ida husi unidade modelu reasaun nian, (Chaplin dalam Kartono, 1999:530).
Tuir Walgito (2005:168) Atetude mak atividade ruma ne’ebé hetan mudansa iha individu ida-idak. Mudansa ne’e hetan iha aspetu kognitividade, afetividade no iha aspetu psikomotrika.

2.2.2   Fatór Sira ne’ebe fó Influensia ba Atetude Alunu
Tuir Gunarsa (1993:41-44) fatór sira ne’ebé sei influensia ba atetude alunu mak:
1.    Ambiente Uma nian
 Ema tenki kria/hamosu situasuan ruma iha ne’ebé labarik ne’e dezenvolve atmosfera ida ne’ebé iha intimidade (familiaridade), onestu (sinseru) no serbi hamutuk ne’ebé haree husi membru familia ida-idak iha sira nia moris loro-loron pelu kontrariu difisil atu hamoris atetude sira ne’ebé di’ak ba labarik sira iha loron tuir mai. Bainhira labarik ne’e moris no bo’ot ba daudaun iha atmosfera ida ne’ebé hakmatek, labarik ne’e moris iha desentendimentu, hirus (zanga) entre nia ho ninia familia sira.
2.   Ambiente eskola nian
 Relasaun entre alunu ho mestre/a no alunu ho alunu sira seluk ne’ebé iha aspetu barak mak influensia ba individu ida nune’e mós atetude alunu nian ne’e sertamente sei komprende regulamentu sira.
3.    Ambiente iha maluk ne’ebé hanesan
 Alunu ne’ebé halo reasaun konkretamente hanesan lideransa ida ho atetude sira ne’ebé domina alunu sira seluk sei iha influensia ne’ebe bo’ot konaba modelu sira atetude nian ka individu ida. Tanba ne’e ambiente iha maluk ne’ebé hanesan ne’e mós deside iha formasaun hahalok ba alunu nia aan.
4.   Aspetu atetude iha sociedade
  Hahalok ne’ebé haree husi alunu ne’e la deside husi nia matenek ka husi ninia kompriensaun ka koñesimentu ne’ebé alunu ne’e iha, maibe depende lo’os ba esperiensia moris nian nu’udár valór ida husi hahalok no relasaun hanesan ho alunu sira seluk. Sai hanesan ema ne’ebé bele fó apoiu no bele fo ezemplu ruma ne’ebé di’ak iha momentu ne’e morál alunu nian barak mak estraga tanba iha konsekuensia husi lala’ok (hahalok) moralidade nian tanba ne’e mak afeta ba alunu sira sempre halo hahalok sira ne’ebé kontra disiplina sira eskola nian, familia no sosiedade.

2.2.3   Atetude Estudu
 Atetude estudu katak alunu ida – idak iha ninia atetude rasik ne’ebé la hanesan ho alunu sira seluk iha atividade ida estudu nian. Konseitu no entendimentu estudu rasik iha ninia forma ka metodu rasik, depende husi ema ida-idak nia haree hodi halo observasaun. Estuda rasik signifika  diferensia iha atitude ka hahalok nu’udar rezultadu husi prátika(Davidoff, 1998 : 178).
Tuir Slameto (2003:2), fó definisaun katak estuda nu’udar prosesu esforsu ida ne’ebé ema ida-idak halo atu hetan diferensia iha hahalok ka atitude ne’ebé foun, no sai hanesan rezultadu husi esperiensia rasik iha interasaun ho ambiente.
Mogan ho nia maluk sira sita husi Walgito (2003:166), fó definisaun konaba estudu hanesan tuir mai: estuda signifika hanesan mudansa ne’ebé relativa ba atetude ne’ebé mosu hanesan efeitu husi ezersisiu ka esperiensia. Argumentu ne’ebé mosu iha definisaun ne’e katak mudansa iha lala’ok ka performa ne’ebe relativa permanente. Nune’e mós mudansa husi hahalok estudu nian mak bele hetan esperiensia no ezersisiu ruma .Ba definisaun ezersisiu sira presiza esforsu husi individu ne’e rasik, nune’e mós ba definisaun koñesimentu esperiensia nian esforsu hirak ne’e la presiza. Nune’e mós iha signifika esperiensia hanesan ema ruma nian ka individu ida ne’ebé muda lala’ok iha mudansa nia sorin ne’e hetan konsekuensia husi ezersisiu.
Estuda hanesan prosesu ida ba adaptasaun atetude nian ne’ebé progresiva. Estuda mesak hanesan prosesu ida husi lahatene sai hatene, husi la kompriende sai kompriende no seluk tan, atu hetan mudansa ba komportamentu ne’ebé di’ak liu tuir efeitu husi nia interasaun ho ambiente. Husi definisaun ne’e bele hetan katak estuda hanesan prosesu ida adaptasaun atetude nian ne’ebé ho ninia karateristika progresiva. Ne’e signifika katak hanesan efeitu husi estuda nian ne’ebé iha karakter progresiva, iha tendensia ba diresaun ne’ebé perfeitu liu ka di’ak liu husi kondisaun uluk nian (sita husi Walgito, 2003:166).
Tuir Syah (2005:92) Estuda mak faze ida mudansa nian tomak ba komportamentu individu ida ne’ebé relativa hanesan rezultadu esperiensia no interasaun ho ambiente ne’ebé hatama mos prosesu kognetividade. Iha relasaun ho entendimentu hirak ne’e presiza repete fila fali katak mudansa husi komportamentu ne’ebé mosu tanba efeitu husi prosesu maduru nian ne’ebé ho kondisaun bulak, lanu, kole labele haree hanesan prosesu estudu.
Maske tuir teoria estudu signifika hanesan mudansa ba komportamentu, mezmu mudansa tomak komportamentu nian iha organizmu ida bele sai hanesan estudu. Mudansa ne’ebé mosu hanesan prosesu estudu nian, sertamente iha ona karateristika sira husi realizasaun ne’ebé espesífiku (espesial).
Karateristika atetude estudu nian ne’e iha livru hirak ne’ebé mak rekonsilia, mak hanesan edukasaun psikolojia husi Suryabrata, (1984:32) hanaran mós hanesan prinsipiu sira estudu nian. Entre karateristika sira ne’ebé iha mudansa espesífika sai hanesan karateristika ba hahalok estudu nian ne’ebé mak interesante katak:
1.   Mudansa intensionál
2.   Mudansa pozitiva no ativa
3.   Mudansa efetiva no funsionál
 Definisaun Atetude estudu alunu katak alunu ne’ebé simu material hotu hodi forma Sistema estudu kona – ba kondisaun geral alunu nian iha prosesu estudu.atetude estudu alunu hanesan variavel ida ba kondisaun estudu no mós aspetu ka kualidade estudu individu alunu nian, no bele forma aspetu hanesan talentu, interese, motivasaun estudu,no mós jestu estudu.
Estuda hanesan atividade mental ida ne’ebé la iha deklarasaun (evidensia) husi liur. Saida mak akontese/mosu hela iha ema ida nia an ne’ebé hala’o hela estudu, nune’e labele hatene diretamente, somente ho observasaun husi ema. Ate mezmu, rezultadu estudu husi ema ne’e bele haree diretamente, la ho ema ne’e atu halo buat ruma ne’ebé hamosu kapasidade no kbi’it ne’ebé liu husi estudu.
Tuir esplikasaun iha leten, fó konkluzaun katak atetude estudu nian katak alunu ne’ebé simu material hotu hodi forma Sistema estudu kona – ba kondisaun geral alunu nian iha prosesu estudu.atetude estudu alunu hanesan variavel ida ba kondisaun estudu no mós aspetu ka kualidade estudu individu alunu nian.

2.2.4   Fatór sira ne’ebe influensia ba karateristika  estudu Alunu
Tuir Syah (2005:132), iha sistema global fatór sira ne’ebé fó influensia estudu alunu sira nian bele halo diferensa iha:

a.  Fatór Internál Alunu nian
1.      Fisiolojia
     Fisiolojia  mak kondisaun isin  ne’ebé  hanesan ain aat,liman tohar,matan aat bele fó impaktu atividade estuda. Fíziku ne’ebé mak indika nivel orgaun sira isin nian no pontu prinsipál (artikulasaun) nian sira, ne’ebé influensia espiritu no intensidade alunu sira nian hodi tuir materia. Kondisaun orgaun isin nian ne’ebé fraku, sira ne’e hotu.Bainhira hanoin sira (vertigens) ezemplu, bele hetan kualidade ba kognitiva (kognitividade), sekarik orgaun isin nia hanesan akontese moras entaun materia ne’ebé mak aprende mos menus ka la fixa.
2.  Psikolojia mak hanesan  termu ida atu hodi hatene kona ba  karakteriza ema ida –idak nian.
a)     Intelejensia
     Jeralmente intelejensia bele signifika hanesan kapasidade Psiko – fíziku atu halo reasaun hodi estimula ka adapta nia an ho ambiente ne’ebé ninia maneira ka karateristika ne’ebé lo’os.
b)   Moralidade
Moralidade  signifika hanesan kapasidade ida atu halo diferensa ba reasaun ka resposta ho maneira ne’ebé relativa no lo’os  ka sala  kona ba ema , sasan ka materia, no seluk tan, mezmu sai hanesan pozitivu no mós negativu.
c)    Talenta/abilidade/kapasidade
                             Jeralmente talente signifika hanesan kapasidade ka potensialidade ida ne’ebé ema ida iha atu atinje rezultadu ba loron ne’ebé sei mai. Ho nune’e, ema ida-idak sempre iha talenta ne’ebé signifika iha potensialidade atu atinje prestíjiu (realizasaun) to’o faze ne’ebé tuir kapasidade ida-idak nian. Nune’e jeralmente talenta ne’e hanesan ho intelejensia.
d)   Interese
  Interese signifika entuziasmu ka paisaun ne’ebé a’as ka hakarak ne’ebé bo’ot ba buat ruma.
e)    Motivasaun
   Motivasaun katak kondisaun internal nian iha organizmu ida hanesan ema no mós animal sira ne’ebé suporta ka motiva atu halo buat ruma. Iha koñesimentu ne’e, motivasaun signifika hatama potensia (energizer) atu komporta ho di’ak.
b.        Fatólr Eksternál
1.         Ambiente sosiál
Ambiente sosial eskola nian hanesan mestre/a no maluk sira iha klase ida, ne’ebé bele influensia espíritu estudu alunu ida nian nune’e sai hanesan potensia ida ne’ebé fó suporta pozitiva ba atividade estudu alunu nian. Dala barak ambiente sosiál mak influensia atividade estudu mak; inan no aman no alunu ne’e rasik, tanba karakter (natureza) no manejementu (ezekusaun) husi familia bele fó impaktu di’ak (pozitivu) no at (negativu) ba atividade estudu no rezultadu ne’ebé sei atinje.



2.         Ambiente non-sosiál
 Ida ne’ebé mak hola parte iha ne’e mak: edifisiu eskola no ninia lokalidade (fatin), uma ne’ebé familia hela ba no ninia lokalidade (fatin), instrumentu estudu nian, kondisaun klima no oras estudu ne’ebé uza husi alunu. Fatór sira ne’e haree hodi deside faze husi rezultadu estudu alunu nian.

2.2.5   Kustume Estudu nian
 Tuir Aunurrahman (2012:185) kostume husi estudu hanesan hahalok estudu nian husi alunu sira ne’ebé diretamente liu tiha ona nune’e fó karateristika balu ba atividade estudu nian. hahalok estudu alunu nian barak ne’ebé mak la di’ak nune’e bele influensia ba rezultadu alunu sira nian ne’ebé minimu. hahalok sira ne’ebé la di’ak mak hanesan:
1.  Estuda la ordenadu
2.  Potensialidade hodi aguenta estuda ne’ebe minimu
3.  Besik ezame mak estuda
4.  La iha nota ne’ebé kompletu
5.  Sempre kopia traballu kolega nian ka la fiar an atu halo traballu
6.  La halo rezumu ba materia
7.  Sempre atraza (tarde) iha eskola
8.  Halo atividade ne’ebé eskola bandu (fuma iha eskola)
Atu kompleta hanoin hirak ne’e, Surachmand (iha Hanifah, 2010:67) hamosu faze lima ne’ebé iha relasaun ho hahalok estudu nian ne’ebé diak mak:
1)      Kustume hodi tuir materia
2)      Kustume atu fixa materia
3)      Kustume atu halo traballu
4)      Kustume hodi husu ba mestre/a kona materia ne’ebé mak la komprende
5)      Kustume hodi hasoru/tuir ezame
 Tanba ne’e, estudu katak prosesu mudansa ida ba komportamentu nian ne’ebé mak akontese ba ema ruma. Mudansa ba komportamentu abitualmente hanesan domíniu ba koñesimentu ka dominia ba kreatividade no mudansa sira hanesan hahalok (atitude).

2.3     Motivasaun
2.3.1   Definisaun husi Motivasaun
 Motivasaun mai husi liafuan “motif” ne’ebé signifika hanesan poder ka forsa ne’ebé motiva ema hodi halo buat ruma. Tuir Sardiman (2006:37) motivasaun mak forsa ida ne’ebé bo’ot atu hodi hala’o atividade hodi atinje objetivu.
Definisaun husi motivasaun katak mudansa enerjia iha ita nia an (privadu) eh ema idak-idak nia an ne’ebé fó sinal hodi hamosu sentimentu no reasaun atu hodi atinje objetivu (Hamalik, 1992:173). Tuir fali, Sadirman (2006:73) motivasun hanesan mudansa enerjia iha ema ida-idak nia aan ne’ebé fó sinal hodi hamosu sentimento no komesa hasoru ninia objetivu.
Tuir Mulyasa (2003:112) motivasun mak forsa motivadór ne’ebé iha nia konsequensia komportamentu ba diresaun ne’ebé iha objetivu lo’os. Dimyati no Mudjiono (2002:80) sita hanoin husi Koeswara ne’ebé deklara katak alunu tenki estuda, tanba hodi motiva ba poder mentalidade nian. Poder mentalidade nian ne’ebé mak forma hakarak no atensaun ka interese, vontade, aspirasaun, iha ita ema nia an rasik dalaruma iha mós hakarak ne’ebé ativu, ativadór, lori no orienta atitude no mós hahalok privadu sira iha estudu.
Tuir Muhammad Kamil (2001), motivasaun mak konstitui husi elementu ne’ebé importante iha produsaun aprendizajen ne’ebé perfeitu (kompletu). Argumentu ida ne’e fó motivasaun hodi konstitui regra hanorin nian hodi bele estimulu interese alunu nian iha materia ne’ebé sira tuir. Weiner (1990) deklara konaba motivasaun hanesan situasaun (kondisaun) ida iha ema ruma ne’ebé hamoris, orienta ho sistema komportamentu nian ne’ebé iha kontinuasaun.
Tuir Whittaker ne’ebé sita husi Darsono (2000:61) motivasaun hanesan termu ida atu karateriza buat bo’ot ida hodi utiliza ba iha piskolojia ne’ebé hetan kondisaun ka situasaun interna ne’ebé ativu ka fó forsa ba organizmu atu orienta komportamentu organizmu hodi bele atinje objetivu. Motivu mós nia signifikadu hanesan kondisaun (forsa ka motiva) ne’ebé ativadór organizmu (individu) atu atinje nia objetivu ka kualker objetivu ne’ebé lo’os, ho liafuan seluk motivu mós bele fó konsekuensia hodi hamosu tipu forsa atu motiva individu ne’ebé halo aksaun ka maneira.
Liu husi hanoin ka rezultadu iha leten, katak motivasaun nia signifikadu hanesan forsa motivadór ne’ebé ativu hotu iha ema nia aan hodi bele ba hala’o atividade ka asaun.
Motivasaun konstitui fatór ida ne’ebé iha partisipasaun hodi deside efetivu servisu nian. Tuir Callahan no Clark (1988) deskobre konaba motivasaun mak forsa motivadór ida ne’ebé nia konsekuensia komportamentu nian ba liña objetivu lo’os (difinitivu). Fó mós atensaun ba hanoin hotu-hotu, hodi bele deskobre motivasun katak konstitui iha parte ne’ebé importante liu ba institutu. Funsionariu hotu ba servisu ho seriu wainhira sira bele hetan motivasaun ne’ebé a’as. Wainhira funsionariu hotu hetan motivasaun ne’ebé pozitivu, haree mós nia interese, iha atensaun no hakarak partisipa iha servisu ka atividade.
Motivasaun konstitui iha parte importante kada atividade, la iha motivasaun no la iha atividade ne’ebe klaru. Tuir Morgan, motivasaun konstitui husi forsa motivador ida ne’ebé iha nia konsekuensia komportamentu nian ba liña objetivu lo’os (difinitivu). Maslow (1970) deskobre motivasaun hanesan forsa motivadór husi laran ne’ebé iha nia konsekuensia ba ita ema atu halo’o buat ruma ka esforsu aan atu halo’o buat ruma ba necessidade (presija).

2.3.2   Funsaun husi motivasaun
 Tuir Djamarah (2002;123) funsaun husi motivasaun fahe ba parte 3 mak hanesan tuir mai ne’e :
1.    Motivasun hanesan motivadór atetude nian (aktivasaun/komportamentu). Motivasaun nia funsaun hanesan motivador (promotor) atu influensia         atitude, saida mak presiza husi formadu sira ne’ebé foti iha nia relasaun ho estudu.
2.    Motivasaun hanesan movimentu komportamentu nian.
Motivasaun psikolojika hamosu atitude konaba formadu sira sai hanesan forsa ida ne’ebé mak la fó impedimentu, ne’ebé nakfilak iha forma movimentu psiko fizika.
3.    Motivasaun hanesan instrusaun ba komportamentu.
Formadu iha motivasaun ne’ebé bele halo selesaun ba komportamentu ne’ebé tenki halo no komportamentu ne’ebé abandona.
Nune’e mós, tuir Hamalik (2003:161) funsaun motivasaun mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Motiva hodi hamosu hahalok ka komportamentu.
     La iha motivasaun mak sei la mosu komportamentu hanesan iha estudu.
2.      Motivasaun hanesan instrusaun.
  Signifika katak dirije ba komportamentu hodi atinje objetivu ne’ebé hakarak.
3.      Motivasaun hanesan promotor (activista).
Motivasaun nia funsaun sai hanesan mákina iha kareta. Bo’ot eh ki’ik motivasaun sei determina lais eh kleur servisu (kna’ar) ruma.
  Kontinuamente, tuir Sardiman (2006:85) funsaun motivasaun iha parte 3 mak hanesan tuir mai ne’e:
1.   Motiva ema atu halo (fazer), nune’e sai hanesan motivador Ka motor ne’ebé hasai eh husik nia enerjia (forsa).
2.   Determina diresaun atitude (komportamentu) nian, nomeadamente derije ba objetivu ba ida ne’ebé iha vontade (hakarak) atu atinje.
3.   Remata atitude dezignadamente determina atetude sira ne’ebé tenki hala’o ne’ebé iha hanesan (conveniente) atu atinje objetivu ho nia volume objetivu sira ne’ebé la importante ba objetivu refere.
2.4      Mestre/a
2.4.1   Definisaun mestre/a
 Mestre/a katak ema ne’ebé kaer papel importante iha planu estratejiku estudu nian ne’ebé sei hala’o rezultadu iha prosesu estudu ne’ebé depende ba prezentasun mestre/a nian iha hanorin no atividade hanorin bele hala’o ho di’ak no lo’os husi ema ne’ebé liu tiha ona edukasaun balun ne’ebé planu atu hodi halo preparasaun hanesan ema mestre/a ida. Deklarasaun ne’e lori ba koñesimentu mak hanorin katak profisaun ida, no kna’ar mestre/a nian katak servisu ho profesionalizmu. Kada servisu ho profesionalizmu ne’ebé ho kondisaun atu iha kapasidade ka kompetensia balu atu ne’e sira ne’ebé relevante bele hala’o kna’ar sira ho profesionalizmu. (Zamroni 2001:60).
Konaba Syaiful Bahari Djamarah (2000:31) mestre/a katak ema ne’ebé fó siensia ka koñesimentu ba labarik (alunu). Tuir sosiedade nia hare ka konsidersaun, mestre/a katak hala’o edukasaun iha fatin sira balu la’os sertamente iha instituisaun eduksaun formal nian maibe mós bele iha uma no seluk tan.
Nune’e tuir Sardiman (2006:125), “mestre/a mak komponente ida husi ema ne’ebé mak iha prosesu aprendizajen ne’ebé hola parte iha komponente ema nian iha prosesu aprendizajen ne’e hola parte iha esforsu ka traballu formasaun ba fonte potensial ema nian ne’ebé iha potensialidade iha área dezenvolvida.
Tuir mai, Sudarwan Danin (2010:17) mestre/a hanesan edukadór profesional ne’ebé ho nia kna’ar esensial mak eduka, hanorin, derije, orienta, treina, no halo evaluasaun ba edukadu/formadu sira iha regu edukasaun formal nian.
Mestre/a hanesan edukadór (Slameto, 1991:40) tenki tau atensaun iha prinsipiu sira hanesan tuir mai:
1.      Kontestu
           Iha estudu jeralmente depende ba kontestu estuda mesak. Karateristika sira kontekstu nian ne’ebé diak katak halo alunu sira sai kontraditor iha interaksaun ne’ebé dinamika no forsa tebes, kompostu husi esperiensia ne’ebé atual no konkretu. Esperiansia ne’ebé konkretu no dinamika hanesan material/instrumentu atu dehan konaba koñesimentu ne’ebé simples nune’e bele kopia atu nia bele repete.
2.      Sentra (foco)
           Estuda ne’ebé nakonu ho sentidu no efetivu presiza iha organizasaun ne’ebé iha sentra ruma, hanorin (instrusaun/ensinu) sei susesu hodi utiliza vokalizasaun. Atu atinje prosesu ne’ebé efetivu, tenki hili sentra ne’ebé iha karakter ne’ebé diak, hanesan: halo mobilizasaun ba objetivu, fó forma ba uniformidade estudu nian, hala’o organizasaun ba estudu hanesan prosesu explorizasaun ida no deskobrimentu.

3.      Sosializasaun
           Kondisaun sosiál iha klase ida ne’ebé hetan influensia barak iha prosesu estudu nian iha klase refere. Nune’e iha argumentu ne’e tenki halo sosializasaun. Sosializasaun ne’ebé diak iha karakter hanesan tuir mai: iha fasilidade sosial, estimulante, no grupu demokratika.
4.      Avaliasaun
           Hala’o avaliasaun atu análiza rezultadu no mudansa sira alunu nian, atu hatene konaba difikuldade sira ne’ebé juntamente ka inklina ba mudansa ne’e.
Prinsipiu haat iha leten hanorin katak tenki tau atensaun husi mestre/a, nune’e mestre/a bele lidera no orienta alunu sira, nune’e bele hamosu alunu sira nia interese iha estudu. No ida ne’ebé importante mak objetivu husi hanorin bele atinje ho di’ak. Mestre/a katak edukador profesional ne’ebé ho nia kna’ar importante mak eduka, hanorin, lidera, orienta, treina, avalia no halo evaluasaun signifika sukat rezultadu husi planu no susesu.
Ho hanoin husi matenek na’in sira iha leten bele foti konkluzaun katak mestre/a mak ema iha kapasidade profisional hodi domina perfeitamente atu hato’o siensia ka koñesimentu ba ema seluk.

2.4.2   Funsaun Mestre/a nian
 Tuir Suwarna (2005:16) Mestre/a hanesan edukadór, sai figura (personagem) no sai hanesan indentifikasaun ida ba edukadu sira no ninia ambiente. Tanba ne’e mestre tenki iha kriteriu ba kulidade privada ne’ebé inklui responsabilidade iha autoridade no disiplina. Atu suporta nesesidade prinsipal eskola nian, tanba ne’e kna’ar mestre/a nian hanesan planeadór mak konstrui ka kria atividade akademika ka kuríkulu no estudu, kria ka konstrui atividade alunu sira nian, kria atividade hodi hato’o sujestaun no halo estimasaun ba fonte sira tarefa (orsamentu) operasional eskola nian, nune’e mós trasa relasaun ho familia (inan-aman), sosiedade no iha relasaun ho instansia (instansaun).
Tuir Sudarwan Danin no H. Khairil iha sira nia livru konaba kna’ar edukasaun nian (2010:44-47) ne’ebé dehan konaba funsaun Mestre/a nian mak hanesan tuir mai:
1.   Mestre/a hanesan Motivadór, katak iha prosesu estudu nian, motivasaun hanesan rezultadu ida ne’ebé determinante. Mestre/a ida ninia papel rasik hanesan motivadór alunu sira nian, maluk iha departementu ida, nune’e mós iha nia ambiente. 
2.   Mestre/a hanesan Inovadór, katak mestre/a iha hakarak (vontade) atu hala’o mudansa ne’ebé permite ho modelu estudu nian, nune’e ida ne’ebé hola parte mós mak metodu hanorin, estudu konaba media, sistema no mateial evaluasaun nian. Tuir individu ka hamutuk iha kbi’it atu muda modelu foun estudu nian, nune’e sei sai impaktu ba rezultadu ne’ebé maximu.
3.   Mestre/a hanesan Evaluadór katak mestre/a hala’o ninia funsaun hanesan evaluadór hodi hala’o evaluasaun ka peskiza konaba atividade ne’ebé halo tiha ona iha sistema eskola nian. Aktu ida ne’e importante tanba mestre/a hanesan autor prinsipal atu deside opsaun sira nune’e matenek ka neon na’in ne’ebé iha relevansia ho sistema diak ne’ebé iha eskola nune’e hatama kuríkulu, hanorin, sujestaun sira, regulasaun alvu no objetivu, nune’e hanoin sira husi sosiedade.
4.   Mestre/a hanesan Administradór, katak kria aktividade akademika ka kurikulu iha estudu, kria atividade alunu sira nian, kria atividade hodi hato’o sujestaun, halo estimasaun ba fonte iha tarefa operasional eskola nian nune’e hala’o relasaun ho familia (inan-aman) sosiedade no ida ne’ebé iha relasaun ho instasaun.
 Liu husi esplikasaun ka análiza iha leten, hakerek nain bele foti konkluzaun katak mestre/a ida bele dehan iha kualidade wainhira nia bele iha planu, formula, organiza, movimenta, hala’o, evalua atividade sira estudu nian ne’ebé hala’o iha eskola, iha parte seluk ninia papel hanesan inan-aman, ajudante no modelu.

2.4.3   Mestre/a nia Dever
 Tuir Djamarah (2005:36) mestre/a hanesan figura lideransa ida. Nune’e, mestre/a katak forma arsitektura ne’ebé bele forma espiritu no karakter edukadu nian. Mestre/a iha poder atu forma no hari’i personalidade formadu nian ida hodi sai ema ne’ebé iha valór ba relijiaun, Nasaun no estadu. Tuir mai, mestre/a nia kna’ar (dever) mak atu prepara ema ne’ebé kapas no bele iha esperansa atu hari Nasaun no Estadu.
Tuir kontemplasaun (haree) modernu nian, Adam ho Dickey iha Oemar Hamalik (2001:123) dever mestre/a nian iha area ne’ebé luan mak:
1.   Mestre/a hanesan edukadór
2.   Mestre/a hanesan orientadór
3.   Mestre/a hanesan sientista
4.   Mestre/a hanesan privadu
 Iha signifikadu ne’ebé luan, eskola nia funsaun hanesan parte ida hanesan relasaun entre siensia no teknolójia ho sosiedade, no mós eskola hanesan instituisaun ida ne’ebé hola parte hodi dezenvolve kna’ar sosiedade (Mestre/a) nian atu hola parte ativamente iha dezenvolvimentu.
Nune’e parte ida husi dever mestre/a nian mak dever umanizmu. Parte ida ne’e mestre/a la bele abandona, tanba mestre/a tenki hola parte iha sosiedade nia moris ho interaksaun sosial, tanba ne’e mestre/a tenki kuda hela valór sira umanizmu nian ba formadu/edukadu sira.
Tuir Roestiyah N. K. iha Djamarah (2005:38 dever eh kna’ar mestre/a nian mak eduka labarik, mak hanesan:
·    Entrega (fó) kultura ba labarik edukadu hanesan matenek, sai kapas no esperiensia sira.
·    Forma privadu ida labarik nian ida ne’ebé mak harmonia.
·    Prepara labarik sai sidadaun Nasaun nian ne’ebé diak.
·    Hanesan meius ida iha estudu.
·    Hanesan orientadór atu lori labarik edukadu sai maduru.
·    Hanesan relasionamentu entre eskola ho sosiedade.
·    Hanesan administradór no manejer (direjente).
·    Hanesan profisaun ida.
·    Planeadór kurikulu.
·    Hanesan lider (guidance worker).
·    Hanesan finansiamentu (sponsor) iha atividade labarik sira nian.
·    Hanesan makaer na’in disiplina nian.
Relasiona ho análiza teoria nian iha leten, tanba ne’e hakerek nain bele foti konkluzaun katak dever mestre/a nian mak eduka, hanorin no treina nune’e mós hanesan dever umanizmu ida atu dezenvolve siensia eh koñesimentu, kreatividade no kuda hela valór umanizmu ba labarik edukadu sira bele fó vantajen (proveitu) ba familia, sosiedade no Nasaun.

2.5     Hanorin
2.5.1   Definisaun Hanorin
 Hanorin katak esforsu tomak ne’ebé ho intensaun no iha relasaun hodi fó posibilidade ba alunu sira atu hodi hamosu prosesu aprendizajen tuir objetivu ne’ebé mak formula tiha ona. Formulasaun husi koñesimentu iha leten la’o hamutuk ho William H. Burton nia haree, ne’ebé dehan: hanorin mak esforsu ida ne’ebé fó estimulasaun, orintasaun, instrusaun no motiva alunu sira atu hamosu prosesu estudu nian.
Tuir Nana Sujana Hanorin mak orienta eh forma alunu sira iha atividade aprendizajen ka koñesimentu iha hanorin hanesan esforsu hodi organiza ambiente iha relasaun ho labarik edukadu no material sira hanorin nian ne’ebé hamosu prosesu aprendizajen.
Iha mós konseitu foun konaba hanorin ne’ebé dehan hanorin hanesan orienta alunu sira oinsa atu estuda, oinsa atu hanoin no oinsa atu observa. Relasiona ho análiza iha leten bele komprende katak atividade ne’ebé mak publiku liu iha hanorin alunu. Nune’e, la signifika aktu mestre nian ne’ebé tau iha parte ida, maibe muda, wainhira mestre/a konsidera hanesan fonte koñesimentu nian, nune’e mestre/a sempre ativa no alunu sira sempre pasiva iha aktividade aprendizajen. Mestre/a katak orientadór no motivadór atu nune’e alunu sira bele estuda ho ativa no kreativa. Iha parte seluk, tuir Burton Hanorin (Ensinar) ne’ebé foti husi Syaiful Sagala (2003:61), Hanorin (Ensinar) mak esforsu ida ne’ebé fó estimulasaun, orientasaun, instrusaun, no motivasaun ba alunu sira atu hamosu prosesu estudu.
Hanorin katak “atividade intensional” ida, atividade ida ne’ebé hodi hamosu estudu. Mestre/a halo deskrisaun, esplikasaun, fó perguntas (materia) no halo evaluasaun. Motiva hanesan penal ka sansaun, ho liafuan badak no halo argumentu barak atu nune’e edukadu ka formadu sira aprende saida de’it mak iha nia hanoin. Formadu sira tenki aprende no iha karakter ne’ebé aseita. Inan-aman no ema seluk mós halo nune’e, maibe iha ninia diferensa. Mestre/a tomak katak “profesional” liu, ne’ebé signifika sira ne’ebé hatene buat barak konaba:
a.   Saida de’it mak sira hanorin.
b.   Oinsa maneira eh metodu hanorin; no
c.   Ba se mak sira fó/hanorin materia.
 Dever husi mestre/a sira nian ne’ebé fundamental mak halo formadu sira bele hatene no hala’o argumentu sira ho maneira ida ne’ebé mak formal. Signifika hanesan halo estruturasaun koñesimentu nian ka kreatividade sira iha karakter ne’ebé hanesan de’it nune’e kauza eh konsekuensia la’os de’it alunu sira mak atu aprende, nune’e fó hanoin no halo buat ruma ho nia. Mestre/a mós halo evaluasaun ba alunu sira. Tanba ne’e, alunu hetan provokasaun atu estuda no hanoin fali tanba nia hatene katak iha karakter ida ne’ebé seluk no sei halo análiza.

2.5.2 Funsaun Hanorin
Tuir wijaya no Djadjuri (1984:3), funsaun hanorin mak hanesan:
·  Esplika no fó informasaun
·  Motiva ho inisiativa, orienta materia, no halo administrasaun
·  Hamosu grupu sira estudu nian
·  Hamosu atmosfera ida estudu nian ne’ebé serenu (seguru)
·  Klarifika atitude, problema, no krensa (fiar)
·  Buka difikuldade sira estudu nian atu nune’e alunu sira bele rezolve (problema) rasik
·  Halo materia sira kurikulum nian
·  Halo evaluasaun ba rezulatadu estudu nian, rejista, no hato’o informasaun
·  Hariku atividade estudu nian
·  Maneja ka ezekuta klase
·  Halo partisifikasaun atividade eskola nian
·  Halo partisifikasaun ba an rasik iha moris profesional nian

2.6      Konseitu Peskiza
 Konseitu peskiza hanoin nian ne’ebé di’ak wainhira halo identifikasaun ba variavel sira ne’ebé importante tuir ho problema peskiza nian, no lojikamente fó esplikasaun kona - ba relasaun entre variavel. Relasaun entre variavel livre ka independente no variavel dependente (bainhira iha intervening no moderating variavel), ne’ebé esplika klaramente no razoavel.
Relasiona ho titulu no teoria ne’ebé dezenvolve iha leten, tanba ne’e peskiza ne’e somente dirije ba diresaun ida mak variavel livre ba variavel dependente. Ho ida ne’e, konseitu peskiza nian bele ilustra hanesan tuir mai:  

Atetude alunu (X)
Motivasaun hanorin mestri/a  (Y)




 


Grafiku 1: Konseitu Peskiza

2.7  Ipóteza
 Tuir Arikunto (2003:64) ipóteza hanesan resposta ka hatan ne’ebé ho karakter provizóriu kona ba problema peskiza nian no halo prova liu husi dadus ne’ebé halibur. Tuir mai resposta ne’ebé sai provizóriu husi hakerek nain ba monografia ida ne’e mak hanesan:
Ia: Iha influensia ne’ebé signifikativu no pozitivu entre atetude alunu ba motivasaun hanorin mestre/a nian iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015.
Io:  La iha influensia ne’ebé signifikativu no pozitivu entre atetude alunu ba motivasaun hanorin mestre/a nian iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015.














KAPÍULU III
METODOLOJIA PESKIZA
3.1  Fatin no Tempu Peskiza
3.1.1   Fatin Peskiza
 Peskiza ne’e hala’o ona iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, Postu Administrativu Viqueque Vila, Munisipiu Viqueque.

3.1.2   Tempu Peskiza
 Peskiza ne’e hala’o ona durante loron 4 hahú husi data 07 fulan Setembro tinan 2015 to’o data 11 fulan Setembro tinan 2015.

3.2     Populasaun no Amostra
3.2.1   Populasaun
 Populasaun katak grupu ne’ebé atrai peskizadora no sai hanesan objetu ida atu hala’o peskiza ka objetu tomak ne’ebé mak hodi peskiza ka análiza. Kona-ba populasaun, Nawawi (1985: 141) katak totalidade husi valór tomak ne’ebé bele, nune’e rezultadu husi kontajen ka sasukat ba kuantidade nune’e mós kualidade iha karateristika balun ne’ebé akumula kona-ba objetu ne’ebé kompletu.
Tuir Moh. Nazir (2005: 273) populasaun hanesan akumulasaun husi sasukat sira kona-ba buat ruma ne’ebé atu hala’o inferensia. Sugiyono (2009: 61) hatutan katak populasaun katak área jeneralidade ne’ebé mak iha objetu ka sujeitu ne’ebé iha kualidade no karateristika ne’ebé aplika husi peskizadora atu hatene hodi foti ninia konkluzaun. Sugiyono (2011:117-118) katak Populasaun mak área jeneralidade ne’ebé mak iha objetu ka sujeitu ne’ebé mak iha kualidade no karateristika rasik ne’ebé aplika husi peskizadóra atu hatene hodi halo ninia konkluzaun. Nune’e populasaun laós ema (umanidade) de’it, maibe mós objetu no materiál sira natureza nian. Populasaun la’os de’it kontajen ne’ebé iha objetu ka sujeitu ne’ebé atu hatene, maibe inklui mós karateristika tomak ka hahalok ne’ebé iha husi sujeitu ka objetu.
Populasaun katak grupu sujeitu ne’ebé hakarak atu jeneraliza husi rezulatadu peskiza. Populasaun hanesan grupu ida ka sujeitu ne’ebé iha karateristika hamutuk ne’ebé iha diferensa ho grupu sujeitu sira seluk, (Azwar, 1998). Tuir Arikunto (2006:108) populasaun hanesan sujeitu husi peskiza tomak.
Relasiona ho análiza hanoin sira iha leten mak hakerek nain bele foti konkluzaun katak populasaun iha peskiza ne’e mak totalidade mestre/a sira iha Ensino Secundáriu Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015 ne’ebé hamutuk nain 20.

3.2.2   Amostra
 Tuir Arikunto (2005:117) amostra mak representa populasaun balun ne’ebé hodi halo peskiza ka análiza. Riduwan (2010:254) dehan wainhira sasukat populasaun naton no menus husi 100 ka hanesan 100, di’ak liu foti hotu, no bainhira nia sasukat mak bo’ot  liu husi 100 mak foti de’it 10% - 15% ka 20% - 25% ka bele liu.
Relasiona ho defenisaun no teoria iha leten hatudu katak mestre/a sira ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015, hamutuk ema nain 20. Tanba populasaun iha eskola refere iha de’it mestre/a hamutuk 20 tanba ne’e peskizadora foti hotu sai amostra, atu nune’e peskiza ne’e hanaran peskiza populasaun.

3.3     Variavel  Peskiza
 Variavel katak objetu peskiza ka buat ne’ebé sai hanesan interese ida iha peskiza, (Arikunto 1998:99). Tanba ne’e iha peskiza ne’e buat hirak ne’e sai hanesan peskiza variavel inklui variavel livre ka independente (X) no variavel dependente ka limite (Y).
3.3.1   Variavel livre (Independent Variable)
 Variavel livre ka variavel independente mak fó katak variavel ida ne’ebé sei influensia ba variavel dependente (Sugiyono, 2006). Variavel livre (X) iha peskiza ne’e mak  atetude  alunu nian. Ho ninia indikadór:
a)   Kumpri regra eskola
b)  Respeita
c)   konsentrasaun durante aula aprendizajen
d)  Badinas husu pergunta no kumpri orariu
e)   kumpri orariu
f)   konsiensia rasik
g)  Brani no latauk atu responde pergunta ne’ebé mestre/a husu.


3.3.2   Variavel dependente (Dependent Variable)
 Variavel dependente mak variabel ne’ebé sei hetan influensia husi variavel livre sira, (Sugiyono, 2002). Variavel dependente (Y) iha peskiza ne’e mak motivasaun hanorin mestre/a nian.Ho ninia indikadór:
a)   Karakteristika alunu sira nian
b)  Iha kbi’it atu maneja lisaun ka materia
c)   Iha kreatividade hodi hamosu materia
d)  Bele maneja klase
e)   Prepara atu hanorin
f)   Bele hamosu alunu sira nia espiritu atu aprende
g)  Hanorin
h)  Uza media atu hanorin

3.4     Eskala Sasuka
 Instrumentu sasukat (survey) hodi hala’o peskiza ne’e nia modelu hanesan kestionariu (pergunta), ho ninia faze ka etapa medida ordinál.
Tuir Riduwan (2010:86) hanesan resposta ne’ebé iha relasaun ho forma transparente ka apoiu husi atetude ne’ebé relata ho liafuan sira. Variavel sira ne’ebé hetan tiha ona iha leten, sei sukat hodi uza eskalaun medida tuir Likert ba série ida to’o lima, ba kada variavel sira. Kategória resposta iha faze 5 (lima). Atu hala’o análiza tuir ninia kuantidade, nune’e mak alternativa husi resposta refere sei fó ninia valór 1 to’o 5 hanesan tuir mai ne’e: Atu hetan dadus sei sukat ho eskala medida tuir Likert ho série resposta alternativu, husi ida to’o lima, mak:
Aseita Liu      : Valór 5
Aseita             : Valór 4
Netral              : Valór 3
La aseita          : Valór 2
La aseita Liu   : Valór 1

3.5     Téknika halibur dadus
  Téknika rekolla dadus hanesan esforsu ida atu halibur dadus ne’ebé hala’o ho sistematika tuir ninia prosedur ne’ebé iha no tuir Padraun, (Arikunto 1998: 225). Téknika atu halibur dadus ne’ebé uza mak:
1.   Observasaun
Tuir Bambang Waristo (2008:73) observasaun ka supervisaun (Monitoring) hanesan prosesu foti dadus iha peskiza ne’ebé hala’o wainhira peskiza ka hala’o monitoring iha situasaun peskiza. Nune’e, iha peskiza ne’e peskizadóra sei halo observasaun ba kondisaun eskola, esensialmente iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque.

2.   Kestionariu
Iha peskiza ne’e atu espresa iha aspetu psikolojia mak atetude ka hahalok responde. Kestionariu (pergunta) atu halibur hahalok tuir deklarasaun (estetmentu) ne’ebé konkretu iha hakerek, forma no análiza hanesan ho ema ninia resposta/hatan kona-ba deklarasaun ka estetmentu refere bele muda númeru no bele halo interpretasaun, (Azwar, 2000:105).
3.   Dokumentasaun
 Dokumentasaun mai husi liafuan dokumentu signifika material ka sasan sira hakerek nian. Iha metodu ne’e uza dokumentasaun, peskizadóra halo análiza ka peskiza sasan/materiál sira hakerek nian hanesan kadernu ne’ebé relevante, regulamentu sira, relatoriu sira serbisu nian imajen sira, no mós dadus (Mestre/a, alunu), estrutura historia eskola nian no sira seluk ne’ebé iha relasaun ho peskiza,( Riduwan ,2011: 31).

3.6     Prova Validade no Konfiabilidade
3.6.1   Prova Validade
  Atu sukat validade husi kada instrumentu ne’ebé hodi foti dadus ka kestionariu, hala’o ho sistema korelasaun pontu item nian kada perguntas iha totál pontu no kada fatór husi kada respondente.
Relasaun ho prova validade instrumentu nian Arikunto (1995:63) katak ida ne’ebé iha atensaun ho validade katak sasukat ruma ne’ebé indika ba nivel ne’ebé apoiu materia hodi sukat. Bainhira instrument ne’e dehan validu signifika materia sukat nian ne’ebé uza atu sukat saida mak tenki sukat, (Sugiyono, 2004:137).
Atu halo prova validade material sukat nian, ba dahuluk buka uluk valór korelasaun nian entre parte sira husi materia sukat nian ho totalidade ne’ebé uza sistema korelasaun nian kada item, ho fórmula Person Pruduct Moment (Riduwan, 2010:109-110):
Lejenda:
rxy    = Korelasaun
X = Pontu resposta kada item
Y = Pontu totál
n       = Totál prova
  Atu determina kada item ka deklarasaun validu ka lae. Haree husi valór rsura ne’ebé kompara ho rtabela. Bainhira r sura boot liu rtabela hatudu katak item ka deklarasaun refere kategória validu.

3.6.2   Prova Konfiabilidade
 Prova ne’e ho atensaun atu hatene kona ba konfiabilidade koesionariu ne’ebé fó ba respondente no indeks ne’ebé hetan husi kontajen ne’ebé indika ba do’ok oinsa material ne’ebé sukat no uza hodi fiar ka bele tau laran.
Tuir Sugiyono (2007) prova konfiabilidade ne’e bele hala’o ho internál konsistensia ho teknika ne’ebé fahe ba rua ne’ebé ho intensaun katak item instrumentu nian ne’ebé ho numeru kompletu (par) no halo grupu hamutuk sai ida. Nune’e kada grupu sira ne’ebé ho nia semente pontu nian konta hamutuk sei rezulta pontu total. Tuir mai, pontu totál entre grupu impar no par buka nia korelasaun. Nune’e koefisiensia korelasaun refere hatama iha formula, Spearm Brown hanesan tuir mai:
Lejenda:
r11= koefisiente konfiabilidade ba perguntas hotu
rb = koefisiente Product Moment entre numeru (eksentriku - kompletu) ka inisiu - final, (Riduwan, 2010: 113)
 Karik rezultadu husi r11 > rtabela, mak váriavel ne’e konfiabilidade. No karik rezultadu r11 < rtabela, mak váriavel ne’e lakonfiabilidade.

3.7  Teknika Análiza Dadus
3.7.1   Teknika Análiza Regresaun Simples
 Análiza dadus iha peskiza ne’e mak elaborasaun dadus ne’ebé  uza fórmula tuir peskizadóra ka regra  imediatu.

Tabela 3.1 Tabela Ajuda Prova Regresaun Simples
Nu. Sujetu
Variavel X
Variavel Y
1
X1
Y1
2
X2
Y2
3
X3
Y3
4
X4
Y4
5
X5
Y5
N
Xn
Yn
           
 Husi váriavel independete (X) ba váriavel dependente (Y) ho ekuasaun Regresaun Linear simples ne’ebé haktuir husi Riduwan (2009:133 - 135) hanesan tuir mai ne’e :
Análiza regresaun simples ne’ebé sei uza atu hodi hatene influensia entre variavel independente (X) ba váriavel dependente (Y). Ekuasaun jerál regresaun linear simples mak hanesan tuir mai ne’e:
Y = a + bx

Lejenda:
Y = Sujetu ba váriavel dependente
a  =  Valór konstante Y karik X = 0 (valór konstante)
b = Numeru ka regrasaun koefisiente, ne’ebé bo’ot hodi aumenta váriavel dependente ne’ebé tun, bazeia ba váriavel independente. Karik b > 0 mak váriavel independente sei fó influensia ba aumentasaun váriavel dependente, no karik b < 0 mak váriavel independente sei fó influensia ba váriavel depedente sei tun.
X = váriavel independente ne’ebé iha atu halo previzaun
Regresaun X hanesan váriavel independente no Y hanesan váriavel ne’ebé dependente hanaran regresaun Y ba X. Fórmula ne’ebé uza atu hodi sura valór koefisiente regresaun mak:
                                               
                             
   
 Iha peskiza ne’e, peskizadora sei uza teknika análiza dadus mak korelasaun Pearson Product Momentatu hodi determina korelasaun koefisiente entre váriavel X no Y ho fórmula:

  Korelasaun Pearson Product Moment ho simbolu (r) ho determinasaun r sei la liu husi valór Valor  r = -1 siknifika katak korelasaun negativu ne’ebé kompletu; r = 0 siknifika la iha korelasaun; no r = 1 signifika katak iha korelasaun di’ak. Nomós siknifikadu valór r sei halo konsultasaun ho tabela interpretasaun ho valór r hanesan tuir mai ne’e:



Tabela 3.2. Interprestasaun Koefisiente KorelasaunValór r
Interval koefisiente
Nivel relasaun
0,80 – 1,000
Forte liu
0,60 – 0,799
Forte
0,40 – 0,599
Neutral
0,20 – 0,399
Tun
0,00 – 0,199
Tun liu
Fontes : Riduwan (2006:136)

3.7.2   Análiza Siknifikante
 Prova kontinuasaun atu hodi buka signifikadu relasaun entre váriavel X ho Y rezultadu korelasaun PPM ne’e sei prova tuir signifikadu ho fórmula hanesan tuir mai ne’e :
 
Lejenda:
t = Valór t ne’ebé buka
r = Valór koefisiente korelasaun (entre váriavel x ho váriavel y)
n = Totál amostra
 Kriteria prova husi "prova-t" ne’e mak siknifikante t = 0.05. Tuir Algifari (2000 :57) desizaun ne’ebé foti ho maneira halo komparasaun valór tsura ho ttabela.
ü Karik tsura <  ttabela : Desizaun simu ipóteza mamuk (I0).
ü Karik tsura > ttabela : Desizaun la simu ipóteza mamuk (I0) no simu ipóteza alternativu (Ia).

3.7.3   Análiza Koefisiente Determinante
 Tuir mai atu hatene kontribuisaun váriabel X ba váriavel Y sei determina ho fórmula determinante hanesan tuir mai ne’e.
KD = r2 x 100 %
         Lejenda:
 KD = Valór Koefisiente Determinante
r  = Valór Koefisiente Korelasaun











KAPÍTULU IV
REZULTADU PESKIZA NO DISKUSAUN
4.1     Eskola Secundário
4.1.1   Eskola Secundário Geral Católica Santo Estévão
 Eskola dahuluk iha Viqueque mak Escola Primária. Harii iha tinan 1910 husi Padre Zeferino Caetano dos Santos Nunes iha Au-Laran, Viqueque. Iha tinan 1918 ho mudansa politika Portugal nia rezultado menus misionario konsekuentemente taka Eskola Primaria Katólika principalmente tanba menus mestre/a. Nune’e alunu barak haruka tiha ba Soibada hodi hein obra kontrusaun edifisiu eskola iha Betisi (Viqueque) ne’ebe remata iha tinan 1939. Edifisiu ne’e mós rahun iha okupasaun Japonez.
Iha tinan 1956/1957 hari fali eskola ho naran Eskola Municipal ho nivel Pre-Primária. Hafoin hasa’e ba nivel Eskola Primaria iha tinan 1964/1965. Paradu durante tinan barak eskola ne’e hahú fali prosesu apredizajen iha okupasaun Indonezia husi Misaun Katólika no Padre Domingos de Deus, Pr.husi kongregasaun diocezanu ne’ebe mak sai hanesan Diretór da eskola i hafoin hari’i mós nivel Infantil no Pre-Secundaria.
Durante tinan barak Edukasaun Katólika iha Parokia Viqueque to’o deit iha nivel Pre-Sekundaria nune’e Parokia hanoin ba katak presiza iha Ensino Sekundáriu. No iha tinan 2006 estabelese Ensino Secundário Geral Katoliku Santa Maria Gorreti. Hahú eskola mestre/a sira ne’ebé hanorin iha eskola refere hamutuk nain 11, estudante 60 no prosesu aprendizajen utiliza provizoriamente edifisiu eskola primaria katolika hodi hein obra rehabilitasaun Eis edifisiu Edukasaun Distrital.
Rehabilitasaun remata, ESGC Santa Maria Gorreti iha ona edifisiu rasik. Hafoin ESGC Santa Maria muda naran ba ESGC Santo Estevão tan pedido Benfeitor Australiano, Mr. Ronald Boswell no Mrs. Boswell ne’ebe hanoin sira nia oan, Mr. Steven ne’ebe mate iha dezastre Bomba Bali, Indonézia.
Diretor ne’ebé durante ne toma responsabilidade ba eskola refere hamutuk ema nain haat ho naran mak hanesan tuir mai ne’e:
1. Pe. Benediktus Randung, Pr. Asume kargu ba periodu primerio hanesan husi tinan    2006 – Dezembro 2008.
2. Me. Zita Simarmata.  Asumi kargu husi fulan Janeiro 2009 – Novembro 2012
3. Pe. Deonizio Divo Silva Sarmento (2012 - 2014)         
4. Joaquim Fernandes, B.Ed, (2015 asumi kargu husi tinan 2014 to’o agora.

4.1.2   Vizaun no Misaun
a.      Vizaun
 Sosiedade akademika ne’ebé hadomi prosesu aprendizajem; dinámika iha ambiente ne’ebe konduzivu; matenek iha atividade kurikular no extra-kurikular; nakloke ba kreximentu; komponente intelektual; abut metin iha fiar, komitmentu atu luta ba lialos; hodi promove fé no justisa liu-liu kiak no ki’ik.


b.   Misaun
·         Nu’udar eskola katólika: forma no eduka foin sa’e sira atu sai lider no figura públika ba kreda no nasaun iha futuru (pro ecclesia et patria).
·         Nu’udar kreda lokal TLS: forma no eduka timoroan atu sai ema ne’ebe hatene moris-hamutuk no moris ba ema seluk (men with and for others).
4.1.3   Objetivu
 Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque Postu Administrativu Viqueque Vila,Munisipiu Viqueque ,fó prioridade liu ba mudansa kualidade ensino liu husi fasilidade ou material importante sira hodi ajuda atividade apredijazen hodi realiza siensia no teknolójia (sains).
Ø Objetivu sira iha tinan oin mai mak hanesan tuir mai ne’e :
a.       Forma estudante sira atu bele  sai matenek hodi dezenvolve sira nia  estudu
b.      Atu hasa’e rekursu estudu nian iha eskola
c.       Prepara livru sira iha bibleóteka
d.      Kria atividade estudu ne’ebe diak ba estudante sira iha eskola
Ø Objetivu estudu:
a.       Hasa’e kualidade edukasaun liu husi inisiativa Mestre/a iha prosesu aprendijazen.
b.      Hanorin no produz estudantes ne’ebé bele manan iha kompetisaun konaba sains.
c.       Hanorin estudantes oinsa atu bele estuda mesak.

 4.1.4 Diskrisaun Jerál Respondente
a. Sexu Respondente
 Bazeia ba rezultadu peskiza, mestre/a  ne’ebé hala’o atividade hanorin iha Ensino Secundária Católica Santo Estevão Viqueque ba sexu, bele haree iha tabela tuir mai ne’e:
Tabel 4.1 Sexu
Sexu
Kuantidade
Porsentu (%)
1
Mane
Na’in 11
55%
2
Feto
Na’in 9
45%
Totál
Na’in 20
100 %
Referensia: Dadus Administrasaun Eskola, 2015
 
 Bazeia ba tabela iha leten, katak totál mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque 20 pesoál. Ho nune’e,  mestre/a ho sexu mane hamutuk  na’in  11 ka 55% no feto hamutuk nain 9 ka 45%.


b. Nivel Edukasaun 
 Nivel eduksaun ikus mestre/a sira ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque bele haree iha tabela tuir mai:

Tabel 4.2 Nivel Edukasaun
No
Nivel Edukasaun
Kuantidade
Porsentu (%)
1
S2
Na’in 3
15%
2
S1
Na’in 6
30%
3
D3
Na’in 7
35%
4
D2
Na’in 1
5%
5
20 no finalista
Na’in 2
10%
7
Secundario
Na’in  1
5%

Totál
Na’in 20
100%

 Bazeia ba tabela iha leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundária Católica Santo Estevão Viqueque barak liu mak nivel edukasaun Baserelatu (D3)   ho kuantidade ema na’in 7 ka  35% lisensiatura (S1) hamutuk ema na’in 6 ka 30% Maestrado (S2) ema nain 3 ka 15%,nivel edukasaun D2 ema nain 1 porsentu 5%,Segundo Ano (20) no Finalista ema na’in 2 ka 10%no Secundario ema nain 1 ka 5%.

c.  Durasaun Serbisu
 Durasaun servisu mestre/a sira Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, tinan hanorin 2015, bele haree iha tabela tuir mai:

Tabel 4.3 Durasaun Servisu
No
Durasaun Tempu
kuantidade
Porsentu (%)
1
Tinan < 1
Na’in 0
0.00 %
2
Tinan 2 – 5
Na’in 3
15%
3
Tinan 6 – 9
Na’in 7
35%
4
Tinan >  10
Na’in 10
50%
Totál
Na’in 20
100 %
Referensia: Dadus Administrasaun Eskola, 2015
 
 Bazeia ba tabela iha leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, tinan hanorin 2015 ne’ebé hanorin durante durasaun tinan 2-5 hamutuk ema na’in 3 ka 15 % tinan 6-9 hamutuk ema nai’in 7 ka 35% no tinan 10 ba leten hamutuk ema na’in 10 ka 50%

d.  Idade
 Mestre/a sira ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tuir idade bele haree iha tabela tuir mai:

Tabel 4.4 Idade Respondente
Idade
Kuantidade
Porsentu(%)
1
Tinan <  29
Na’in 1
5%
2
Tinan 30 – 33
Na’in 7
35%
3
Tinan 34 – 43
Na’in 8
40%
4
Tinan  >  46
Na’in 4
20%
Totál
Na’in 20
100 %
Referensia: Dadus Administrasaun Eskola, 2015

 Bazeia ba tabela iha leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, tinan hanorin 2015 ho idade tinan < 29 hamutuk ema na’in 1 ka 5%, idade tinan 30-33 hamutuk ema na’in 7 ka 35%, idade tinan 34-43 hamutuk ema nai’in 8 ka 40% no idade tinan  > 46 iha ema na’in 4 ka 20%.


e.   Relijiaun Respondente
 Husi kuantidade respondente iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tuir relijiaun bele haree iha tabela tuir mai:
Tabel 4.5 Religiaun Respondente
No
Relijiaun
Kuantidade
Porsentu (%)
1
Katolik
Na’in 20
100 %
Tótal
Na’in 20
100%
Referensia: Rezultadu Peskiza, 2015
 Husi tabela iha leten, hatudu katak respondente sira ka mestre/a /a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundario Católica Santo Estevão Viqueque, tinan hanorin 2015, hotu-hotu relijiaun katolika mak hamutuk na’in 20 ka 100% no la iha Relijiaun seluk.
4.2     Prova Instrumentu
 Prova instrumentu halo wainhira peskizador uza instrumentu peskiza ne’ebe validade no reliabilidade presija prova. Iha kazu ida ne’e antes atu halo Análiza estatistika, dadus rezultadu respondente tenki prova validade no reliabilidade uluk.

4.2.1   Prova Validade
 Uza prova validade atu sukat ka hatene perguntas hira mak validu. Atu hatene perguntas sira ne’e validu bainhira pergunta refere bele refleta ona buat ne’ebé kestiona iha pergunta laran. Validade dadus sukat ho rsura no rtabela (r product moment). Karik rsura > rtabela ho nivel signifikante 0,05 no valór positivu maka pergunta ka indikadór refere bele dehan validu, (Imam Ghozali, 2006:45). Provasaun ne’e halo ajuda ho Program Statistical Product and Service Solution (SPSS) Versaun 16,0. Hanesan iha tabela kraik ne’e:

Tabela 4.1: Rezultadu Prova Validade Variabel X
Nú. Item
rsura
rtabela
Signifikansi
Lejenda
1
0. 696
0.444
0.001
Validu
2
0. 696
0.444
0.001
Validu
3
0. 472
0.444
0.036
Validu
4
0. 696
0.444
0.001
Validu
5
0. 784
0.444
0.000
Validu
6
0. 705
0.444
0.001
Validu
7
0. 680
0.444
0.001
Validu
8
0. 515
0.444
0.020
Validu
9
0. 509
0.444
0.022
Validu
10
0. 494
0.444
0.027
Validu
11
0. 684
0.444
0.001
Validu
12
0. 644
0.444
0.002
Validu
13
0. 507
0.444
0.023
Validu
14
0.494
0.444
0.027
Validu
15
0.684
0.444
0.001
Validu
16
0.644
0.444
0.002
Validu
17
0.553
0.444
0.011
Validu
18
0.543
0.444
0.013
Validu
19
0.705
0.444
0.001
Validu
20
0.784
0.444
0.000
Validu
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu out put SPSS iha leten hatudu katak prova validade husi variavel independente (Atetude alunu) ne’e uza korelasaun bivariate pearson (Corelation person product moment) ba nível signifikante 2 ho valór < 0,05, no rezultadu ne’e sei kompara ho rtabela ne’ebé hare husi signifikansi 5%, ho kuantidade  (n) 20 respondente, hetan rtabela 0,444. Maka bele hateten katak variavel independente (Atetude alunu) husi item númeru 1-20 validu, tanba rezultadu rsura bo’ot liu husi rtabela.
Tabela 4.2: Rezultadu Prova Validade Variabel Y
Nú. Item
rsura
rtabela
Signifikansi
Lejenda
1
0. 558
0.444
0.011
Validu
2
0. 558
0.444
0.011
Validu
3
0. 536
0.444
0.015
Validu
4
0. 558
0.444
0.011
Validu
5
0. 837
0.444
0.000
Validu
6
0. 756
0.444
0.000
Validu
7
0. 523
0.444
0.018
Validu
8
0. 837
0.444
0.000
Validu
9
0. 611
0.444
0.004
Validu
10
0. 797
0.444
0.000
Validu
11
0. 745
0.444
0.000
Validu
12
0. 837
0.444
0.000
Validu
13
0. 756
0.444
0.000
Validu
14
0. 837
0.444
0.000
Validu
15
0. 767
0.444
0.000
Validu
16
0. 569
0.444
0.009
Validu
17
0. 756
0.444
0.000
Validu
18
0. 523
0.444
0.018
Validu
19
0. 837
0.444
0.000
Validu
20
0. 611
0.444
0.004
Validu
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu out put SPSS iha leten hatudu katak prova validade husi variavel independente (Motivasaun hanorin) ne’e uza korelasaun bivariate pearson (Corelation person product moment) ba nível signifikante 2 ho valor < 0,05,  no rezultadu ne’e sei kompara ho rtabela ne’ebe hare husi signifikansi 5%, ho kuantidade (n) 20 respondente, hetan rtabela 0,444. Maka bele hateten katak variavel dependente (Motivasaun hanorin) husi item númeru 1-20 validu, tanba rezultadu rsura bo’ot liu husi rtabela.

4.2.2   Prova Konfiabilidade
 Prova konfiabilidade mak atu sukat kuestenariu ne’ebé mak indika husi variavel. Kuestionariu ne’e konfiabel bainhira resposta kada ema ida pergunta sai konsisten ka estabil.
Tabela 4.3: Rezultadu Prova Konfiabilidade Husi Variavel X no Y
Variavel
rsura
rtabela
Signifikansi
Lejenda
X
0. 752
0.60
0.000
Reliabel
Y
0.761
0.60
0.000
Reliabel
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu prova konfiabilidade iha tabela iha leten, katak indikadór hotu husi variavel Atetude alunu nian (X) 0.752 no Motivasaun hanorin nian (Y) 0,761 signifika katak dadus refere konfiabel. Interprestasaun husi modelu iha leten mak:
1.     Valór rsura 0.752 hatudu katak valór husi item Atetude alunu nian (X) konfiabel, tanba valór rsura  > rtabela ho valór probabilidade 0,000 iha nivel signifikansi < 0,05, mak item refere bele dehan estabel. 
2.     Valór rsura 0,761 hatudu katak valór husi item variavel Motivasaun Hanorin nian (Y) konfiabel, tanba valór rsura  > rtabela ho valór probabilidade 0,000 iha nivel signifikansi < 0,05, tanba ne’e, instrumentu peskiza refere bele uza hodi sukat variavel ne’ebé iha ka bele uza hodi análiza kontinua tan.

4.3     Prova Asumsaun Klasiku
4.3.1   Prova Normalidade
 Prova normalidade mak atu haree valór residuál ne’ebé distribui ona normál ka la’e. Prova normalidade bele halo ho prova Normal P-Plot, iha ne’ebé pontu sira namkari tuir liña diagonál signifika modelu regresaun atinje asumsaun normalidade.

Dezenu 4.1: Rezultadu Prova Normalidade







Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba dezenu iha leten, nota lolós katak pontu sira tur tuir liña diagonal, katak modelu regresaun atinje asumsaun normalidade nune’e bele uza ba hodi halo predisaun.
4.3.2   Eterokedastisidade
 Prova eterokedastisidade uza atu hatene iha ka la’e impaktu asumsaun klasiku eterokedastisidade, iha diferensia varian husi residual peskiza modelu regresaun hotu. Atu atinje kriteria iha modelu regresaun bainhira la iha impaktu ka la akontese eterokedastisidade. Karik pontu sira forma hamutuk deit iha fatin ida (forma hanesan laloran, haluan depois tur rabat malu), mak akontese eterokedastisidade. Karik pontu sira ne’e tur lalos ka la klaru, hanesan pontu sira ne’e namkari iha leten no iha 0 nia kraik mai iha liña Y nian, signifika katak la akontese eterokedastisidade.
Dezenu 4.2 : Rezultadu prova Eterokedastisidade



                                



Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Husi grafiku iha leten hatudu katak pontu sira la forma modelu ne’ebé lo’os no namkari iha leten no iha 0 nia kraik mai iha liña Y nian. Ne’ebé bele hateten katak iha modelu regresaun la akontese eteroskedastisitas.

4.4     Téknika Análiza Dadus
4.4.1   Análiza Deskritivu Estatistika
 Iha peskiza ne’e rezultadu deskrisaun estatistika atu esplika impaktu sira kona-ba problema refere hanesan kontajen husi SPSS Versaun 16,0 for Windows, hateten katak kontajen estatistika husi mean no estandarte diviasaun variavel independente (X) ba variavel dependente (Y), hanesan iha tabela tuir mai ne’e.

Tabela 4.4: Análiza Deskritivu Estatistika
Descriptive Statistics

Mean
Std. Deviation
N
Motivasaun Hanorin
71.00
15.718
20
Atetude Alunu
80.70
10.955
20
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu SPSS iha tabela leten, hatudu katak valór minimum variavel independente mak 58 no valor maximum 100. Valor mean husi variavel Atetude alunu nian (X) mak 80,70 no estandarte deviasaun mak 10,955.Valor minimum husi Variavel dependente (Y) mak 42 no valór maximum mak 99. Valor mean husi variavel dependente (Motivasaun Hanorin nian) mak 71.00. Estandarte diviasaun mak 15,718.

4.4.2   Korelasaun Simples
 Análiza korelasaun simples (Bivariate Correlation) uza atu hatene relasaun entre variavel rua no atu hatene diresaun ba relasaun ne’ebé akontese. Koefisiente korelasaun simples atu hatudu oinsa relasaun ne’ebé akontese entre variabel rua.
Tabela 4.5: Rezultadu Korelasaun Husi Variavel Rua
Correlations

Motivasaun Hanorin
Atetude Alunu
Pearson Correlation
Motivasaun Hanorin
1.000
.543
Atetude Alunu
.543
1.000
Sig. (1-tailed)
Motivasaun Hanorin
.
.007
Atetude Alunu
.007
.
N
Motivasaun Hanorin
20
20
Atetude Alunu
20
20

*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Rezultadu SPSS hatudu katak korelasaun entre Atetude alunu nian ho Motivasaun Hanorin nian hetan valór 0,543. Valór refere hatudu iha relasaun  ho kategoria neutral entre Atetude alunu  (X) ho Motivasaun Hanorin nian (Y), no  valór signifikan ki’ik liu 0,05, Karik probabilidade > 0,05 maka la iha korelasaun, karik probabilidade < 0,05 hatudu katak iha relasaun.

4.4.3   Análiza Regresaun Linear Simples
 Uza Análiza regresaun simples atu halo predisaun ba buat ruma ne’ebé akontese hodi nune’e bele antisipa iha futuru. Depois, atu hatene relasaun no influénsia entre variavel independente (X) ba variavel dependente (Y).
Tuir mai rezultadu husi análiza regresaun linear simples husi SPSS Versaun 16,0 for Windows, mak hanesan iha kraik ne’e:
Tabela 4.6: Rezultadu Análiza Regresaun Linear Simples
Coefficientsa
Model
 Unstandardized        Coefficients
Standardized Coefficients
   t
 Sig.
     Correlations
 B
 Std. Error
 Beta
 Zero-order
 Partial
Part
1
(Constant)
 8.144
23.120

.352
  .729



Atetude Alunu
 .779
.284
.543
2.742
  .013
.543
.543
.543

Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu refere, ekuasaun regresaun linear simples mak Y = 8.144 + 0,779 X. interprestasaun husi modelu iha leten mak hanesan:
1.   Valór konstanta 8.144 hatudu katak, karik variavel Atetude alunu nian 0 (zero), maka kuantidade Motivasaun Hanorin nian 8.144
2.   Valór koefisiente Atetude alunu (X) 0,779, iha ne’ebé koefisiente ho valór positivu hateten katak influensia Atetude alunu ba Motivasaun Hanorin nian iha diresaun ida ka positivu, signifika fator Atetude estudante neutral, maka Motivasaun hanorin neutral.
 Karik fator Atetude alunu sa’e ba unidade ida, maka Motivasaun Hanorin nian sa’e to’o 0,779 unidade, ho asumsaun variavel independente seluk konstanta (nafatin).

4.5  Prova Ipóteza
4.5.1   Prova Koefisiente Regresaun Simples (Prova t)
 Uza prova ida ne’e atu hatene iha influénsia ne’ebé signifikante husi variavel independente (X) ba variavel dependente (Y). Signifikante katak influénsia ne’ebé akontese uza ba populasaun (bele jeneraliza). Husi rezultadu análiza regresaun iha leten hatudu valór tsura hanesan iha tabela tuir mai ne’e:
Tabela 4.7: Valór tsura no ttabela
Coefficientsa


Model
Unstandardized Coefficients
Standardized Coefficients
tsura         ttabela
Sig.

B
Std. Error
  Beta

1
(Constant)
8.144
23.120

.352      
.729

Atetude Alunu
.779
.284
   .543
2.742     2.100
.013
           a.   Dependent Variable: Motivasaun Hanorin



















Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015

Faze sira ne’ebé hodi prova ipóteza mak hanesan tuir mai ne’e:
Io: signifika; la iha influénsia ne’ebé signifikativu entre Atetude Alunu nian (X) ba Motivasaun Hanorin nian (Y),iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015
Ia: signifika; iha influénsia ne’ebé signifikativu entre Atetude  Alunu (X) ba Motivasaun Hanorin nian (Y),iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015

 Nivel signifikante uza a = 5% (signifikante 5% ka 0,05 mak medida estandarte ne’ebé uza bei-beik iha peskiza). Tabela distribuisaun t buka iha a = 5%:2 = 2,5% (prova sesaun 2) ho elevadu livre (df) n-k-1 ka 20-1-1 =18 (n; númeru kazu no k; númeru variavel independente). Io provamentu sesaun 2 (signifikante = 0,025) rezultadu ne’ebé hetan ttabela : 2.100 sei kompara ho valór tsura ; 2.742 Iha kazu refere, valór tsura > ttabela mak hanesan (2.742 > 2.100).

Dezenu 4.3: Kurva Aseitasaun no Rezeitasaun Ipóteza
Ho Rezeita
-2.100



2.742
2.100
Ha   Aseita
 





 Tanba ne’e, valór tsura > ttabela, maka rezeita ipoteze mamuk, signifika katak iha influensia Atetude Alunu (X) ba Motivasaun Hanorin nian (Y). Ne’ebé iha kazu refere bele hateten katak Atetude alunu influensia ba Motivasaun Hanorin nian.

4.5.2   Provamentu Ipóteza F (Prova F)
 Prova ipóteza ne’e uza atu hatene influénsia ne’ebé signifikante husi variavel independente ba variavel dependente. Halo Prova ne’e kompara ho valór Fsura ho valór Ftabela. Valór F-sura ne’e bele hetan husi SPSS mak hanesan tuir mai ne’e:
               Tabela 4.8: Rezultadu Prova F-Estatistika
Model
Sum of Squares
df
Mean Square
F
Sig.
1
Regression
1383.289
1
1383.289
7.521
.013b
Residual
3310.711
18
183.928


Total
4694.000
19



a. Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
b. Predictors: (Constant), Atetude Alunu
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba rezultadu Out put SPSS iha leten, hatudu katak valór Fsura = 7,521 Tabela distribuisaun F buka iha a = 5% ho elevadu livre (df1 = k-1); 2-1=1, (df2 = n-k); 20-2=18. Rezultadu ne’ebe hetan husi Ftabela mak 4,413. Ne’ebé, bele hateten katak Fsura > Ftabela, ho valór 7,521 > 4,413 ka valór signifikante menus husi 0,05 ou 5%, desizaun mak hanesan tuir mai ne’e:
Io: karik Fsura < Ftabela ,signifika variavel independente  X (Atetude Alunu ) la fó influensia rill no signifikante ba dependente Y ( Motivasaun Hanorin nian ).
Ia: Karik Fsura > Ftabela, signifika variabel independente X (Atetude Alunu) fó influensia ba variavel dependente Y ( Motivasaun Hanorin nian ).

4.5.3   Prova Koefisiente  no Determinasaun
 Atu hatene lolós kona-ba prova korelasaun no determinasaun, uza r atu prova lolós koefisiente no determinasaun. Rezultadu prova r bazeia ba kontazen SPSS Versaun 16.0 For Windows, hanesan iha tabela kraik ne’e:
Tabela 4.9: Koefisiente Korelasaun no Koefisiente Determinansaun
                                                                  Model Summaryb
Model
R
  R Square
Adjusted
R Square
Std. Error of the Estimate
                                Change Statistics
R Square Change
F Change
df1
df2
Sig. F Change
1
.543a
.295
   .256
13.562
 .295
7.521
 1
18
.013
a. Predictors: (Constant), Atetude Alunu
b. Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
Fontes: Rezultadu out put SPSS, 2015
 Bazeia ba tabela iha leten, hatudu katak valór R Square 0,295 (ne’e elevadu husi koefisiente korelasaun 0,543). Valór koefisiente determinasaun (R2) uza atu haree kuantidade hira husi variavel independente ne’ebé bele fó influénsia ba variavel dependente. Rezultadu husi kontazen SPSS hetan valor R2 = 0,295 signifika katak 29,5% motivasaun Hanorin nian bele hetan influensia husi variavel Atetude Alunu (X). Maibe, restu 70.5% hetan husi variavel seluk ne’ebé fora husi peskiza ida ne’e.
 Ne’ebé bele hateten katak Atetude Alunu (X) fó kontribuisaun ba Motivasaun Hanorin nian, iha ne’ebé kontribuisaun atinje 29,5%. Koefisiente korelasaun regresaun linear simples (R) hatudu relasaun metin entre variavel independente ka Atetude Alunu (X) ba variavel dependente ka Motivasaun Hanorin nian (Y) ho valór koefisiente korelasaun hamutuk 0,543.

4.6     Diskusaun
 Bazeia ba rezultadu análiza dadus peskiza ajuda ho SPSS Versaun 16.0 For Windows, hatudu númeru koefisiente regresaun linear simples husi valór modelu regresaun ne’ebé hetan katak relasaun entre variabel Atetude alunu (X) ho Motivasaun Hanorin mestre/a nian, hatudu valór koefisiente regresaun positivu ho valór 0,543. Nune’e hateten tan katak iha liña relasaun ne’ebé positivu ka relasaun ho diresaun ida husi variavel entre Atetude Alunu ba Motivasaun Hanorin nian. Ne’ebé fator Atetude Alunu nian neutral maka Motivasaun Hanorin nian mos neutral,  nune’e mos bainhira fator Atetude Alunu nian tun, maka Motivasaun hanorin nian mós tun.
Variavel Atetude Alunu (X) ho Motivasaun Hanorin nian hetan valór 0.543.Valór refere hatudu iha relasaun ho kategoria neutral entre Atetude Alunu (X) ho Motivasaun Hanorin nian (Y) no valór signifikan ki’ik liu 0.05, karik probabilidade > 0.05 hatudu katak iha relasaun.
 Ho nune’e, rezultadu prova ipóteza F ne’ebé hetan mak 7,521, rezultadu ne’e hatudu katak katak Fsura > Ftabela, ho valór 7,521 > 4,413 ho valór signifikansi 0,013, rezeita ipoteza mamuk (Io) no aseita ipoteza alternative (Ha), signifika katak iha influensia ne’ebe signifikante entre Atetude Alunu ba Motivasaun Hanorin Mestre/a sira nian iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque Tinan Letivu 2015.
Bazeia ba Rezultado análiza hatudu valór koefisiente determinante R2 0,295 ka 29,5 % katak Atetude Alunu fo influensia ba Motivasaun hanorin .No restu iha 70,5 % mak influensia husi fatór seluk ne’ebe la análiza iha peskiza ida ne’e. Tanba ne’e pekizadora fó razaun katak Wainhira atetude alunu nian 29,5% fó influensia duni ba motivasun hanorin.Maibe mestri/a nafatin iha motivasun atu hala’o prosesu aprendizajen iha sala laran.
Tuir Gunarsa (1999:38) dehan atetude katak buat hirak ka asaun ne’ebé tuir ordem (regulamentu) valór sira ka maneira ne’ebé iha grupu ruma. Relasiona ho koñesimentu ne’ebé iha leten, atetude katak asaun ka hahalok sira ne’ebé halo husi estudante sira tuir valór sira regra nian ka valór ne’ebé iha tiha ona sosiedade nia le’et iha grupu sosial sosiedade sira nian.
Labarik ida tenki estuda tuir konseitu moral estudu nian ne’ebé tenki tau atensaun iha atetude ne’ebé sempre nia hasoru iha situasaun ne’ebe hanesan. Liu husi ema seluk nia bele aprende oinsa iha komportamentu ne’ebé di’ak. Iha parte ne’e katak professor edukasaun direitu sidadaun (Edukasaun Sivika) nian ne’ebe sei fó saida mak atu hanorin iha edukasaun sivika.
 Tuir Aunurrahman (2012:185) kustume estudu hanesan hahalok estudu nian husi alunu sira ne’ebé diretamente liu tiha ona nune’e fó karateristika balu ba atividade estudu nian. hahalok estudu alunu nian barak ne’ebé mak la di’ak nune’e bele influensia ba rezultadu alunu sira nian ne’ebe minimu. hahalok sira ne’ebé la di’ak mak hanesan: Estuda la ordenadu, Potensialidade hodi aguenta estuda ne’ebé minimu, Besik ezame mak estuda, La iha nota ne’ebé kompletu, Sempre kopia traballu kolega nian ka la fiar an atu halo traballu, La halo rezumu ba materia, Sempre atraza (tarde) iha eskola, no Halo atividade ne’ebé eskola bandu (fuma iha eskola).
Tuir Muhammad Kamil (2001), motivasaun hanesan konstitui ida husi elementu ne’ebé importante iha produsaun aprendizajen ne’ebé perfeitu (kompletu). Argumentu ida ne’e fó motivasaun hodi konstitui regra hanorin nian hodi bele estimulu interese estudante nian iha materia ne’ebé sira tuir. Weiner (1990) deklara konaba motivasaun hanesan situasaun (kondisaun) ida iha ema ruma  ne’ebé hamoris, orienta ho sistema komportamentu nian ne’ebé iha kontinuasaun.
Relasiona ho esplikasaun iha leten, bele konkluzaun katak atetude alunu hanesan xave importante hodi determina prestasaun estudu ne’ebé diak, tanba ne’e bainhira alunu hatudu atetude ne’ebé ladun diak hodi dezafia mestre/a nia hanorin, hodi afeta mós ba prestasaun alunu sira nian rasik




KAPÍTULU V
MAKTAKA

5.1     Konkluzaun
 Bazeia ba objetivu no análiza dadus ne’ebé hala’o ona, maka peskizadóra foti konkluzaun balu katak Atetude Alunu (X) fó influensia ne’ebé signifikante ba Motivasaun Hanorin nian (Y), ho valór tsura > ttabela mak hanesan (2.742 > 2.100). Nomós rezultadu prova ipóteza F hatudu katak Fsura > Ftabela, ho valór 7,521 > 4,413 ho valór signifikansi 0,013, nune’e peskizadóra foti konkluzaun katak Atetude Alunu fó influênsia ne’ebé signifikan ba Motivasaun Hanorin Mestre/a sira nian iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque Tinan Letivu 2015 ho valór 29,5%.

5.2     Sujestaun
Iha mós sujestaun ne’ebé foti husi peskizadóra mak hanesan tuir mai ne’e:

1.   Alunu hatudu hahalok ka atetude ne’ebé diak hodi simu materia sira ne’ebé fó husi mestre/a durante prosesu aprendizajen nia laran.
2.   Mestre/a nafatin iha vontade hodi hanorin, fo motivasaun, inspirasaun no hola medida imidiata hodi hasoru alunu sira ne’ebé la tuir ka kontra regulamentu eskola nian, hodi nune’e alunu refere la repete hahalok sira hanesan iha tempu oin mai.
3.  Ba Diretor eskola hare didiak mós ba alunu sira ne’ebé indisiplina no hatudu hahalok ne’ebé ladiak iha momentu ne’ebé aktividade aprendijazen la’o hela iha eskola, no hare mós ba mestre/a sira ne’ebé la hala’o sira nia knár, hodi tau atensaun ba sira nia atetude no hola medida imidiata hodi labele prejudika prosesu aprendijazen.














BIOBLIOGRAFIA
Arikunto Suharsimi, 2005. Dasar-Dasar Evaluasi Pendidikan: Bumi Askara.
_________________1998. Prosedur Penelitian. Jakarta: Rineka Cipta.
___________________2006. Prosedur Penelitian Suatu Pendekatan Praktik, Jakarta:             Rineka Cipta, Cet. Ke-12.
Azwar, S. 1997. Reliabilitas dan Validitas, Jogjakarta: Pustaka Pelajar.
                             1998. Metode Penelitian. Jogjakarta: Pustaka Pelajar
Aunurrahman. 2012. Belajara dan pembelajaran. Bandung: Alfabeta.
Djamarah, Syaiful Bahri. 2002. Strategi Belajar Mengajar. Jakarta: Rineka Cipta.
Davidoff, L.L. 1988. Psikologi Suatu Pengantar, edisi II, Alih Bahasa. Jakarta Erlangga.
Dimyati dan Mudjiono. 2009. Belajar dan Pembelajaran. Jakarta: Rineka Cipta.
Hamid Wijaya, Kamus Ingris Indonesia, (Surabaya: Dua Mitra).
http://ineddeni.wordpress.com/2008 forum statistika-Deny Kurniawan/10/05/2014
Notoatmodjo. 2002. Pendidikan dan Perilaku Kesehatan. Rineka Cipta. Jakarta,
____________2003. Metodologi Penelitian Kesehatan. Rineka Cipta. Jakarta.
Riduwan & Sunarto, 2007, Pengantar Statistika, Bandung: Alfabeta.
Sanjaya, W. 2006. Strategi Pembelajaran Berorientasi Standar Proses  Pendidikan; Edisi pertama, cetakan ke-6; Kencana.
Sudjana, Nana, 2002. Dasar-Dasar Proses Belajar Mengajar. Bandun: Sinar  Baru Algansido
Shafique Ali Khan, 2005. Filsafat Pendidikan Al-Ghazali, Pustaka Setia, Bandung..
Sudarwan Danim, 2009. Psikologi Pendidikan, (Bandung: Alfabeta), cet. Ke-2.
Sagala, Syaiful. 2007. KONSEP dan MAKNA PEMBELAJARAN. Bandung: Alfabeta.
Suryabrata, S. 1984. Psikologi Pendidikan, Jakarta : Rajawali
Syah, M. 2005. Psikologi Pendidikan dengan Pendekatan Baru. Bandung: PT. Remaja Rosdakarya Offset
Walgito, B. 2003. Pengantar Psikologi Umum, edisi IV, Jogjakarta.
Maslow, A.H. 1984. Motivasi dan Kepribadian, Teori Motivasi dan Rancangan
Hirarki Kebutuhan Manusia, Alih Bahasa: Nurul Iman, Jakarta: PT. Pustaka Binaman Pressindo.
Rustana Ardiwanata, 1986. Proses Belajar Mengajar, (Jakarta, Proyek Penikatan Mutu Pendidikan Guru Agama, Depag RI).
Sugiyono, 2000. Statistika Untuk Penelitian. Bandung : CV. Alfabeta.
Sugiyono,2006;statistika untuk penelitian  cetakan ke – 7,Bandung: CV
________ ,2002; Metode Penelitian Administrasi Bandung : CV Alfabeta.
_________,2004 : 137; Uji validitas dan reliabilitas ,Jakarta.
___________2007;Statistika,Jakarta.
Ridwan,2010 ;Rumus data dalam aplikasi statistika, hal.86 ,Bandumg : Alfabeta
________,(2010: hal  31) Aplikasi statistika dan metode penilitian
Bambang warsita ( 2008:73) ;   Metode penelitian   dan aplikasi Statistika,Jakarta.
Arikunto ,1995 :63 ; Prosedur penelitian suatu pendekatan praktik.Rineka Cipta,Jakarta.
Azwar,2000 : 105 ; Teori dan Pengukuran,Yogjakarta.

Sem comentários:

Enviar um comentário