KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1 Antesedente
Ho
konsiente tomak katak setór ida ne’ebé harii hodi suporta maka’as ba dezenvolvimentu
nasaun, prinsipalmente ba Nasaun Republika Demokratika Timor Leste (RDTL) mak
presiza harii iha área/setór edukasaun. Tanba edukasaun nu’udár prosesu ida atu
bele tulun ema tomak liu husi promove nia an rasik nune’e bele hasoru mudansa
oioin no problema sira ne’ebé atu hasoru. Edukasaun iha potensia (kbi’it) atu
halo reasaun nu’udár fundamentu ida hodi suporta inisiativa tomak atu dezenvolve
hodi harii buat seluk tuir mai.
Dezenvolvimentu iha setór edukasaun, nu’udár xave hodi
hasa’e kualidade rekursu umanu, liu-liu ba futuru jerasaun foun nian no mós
bele garante sustentabilidade ba dezenvolvimentu Timor Leste nian iha área
oioin. Tanba ne’e, eskola mak sai fatin ba ema hotu atu aprende ka atu hetan
matenek, hanesan haktuir iha Konstituisaun RDTL artigu 59 ne’ebé ko’alia
kona-ba Edukasaun no Kultura, iha alinea segundu (2) katak ema hotu iha direitu
atu hetan oportunidade ba ensinu no formasaun profesionál.
Tanba ne’e,
edukasaun presiza hamosu ambiente estudu ida no prosesu estudu nian ne’ebé bele
dezenvolve potensia formadu sira ho ativa atu nune’e bele iha kbi’it, matenek,
iha hanoin ne’ebé krítika no sistemátika. Nune’e iha prosesu edukasaun
bele mós iha funsaun hanesan instrumentu ida hodi atinje ka to’o objetivu
edukasaun nian.
Tuir Sanjaya (2006:13) prosesu edukasaun
hanesan matenek (sabedoria) ne’ebé importante no iha estratejia atu aplika no
hasa’e kualidade edukasaun nian. Signifika katak liu husi prosesu edukasaun
mestre/a ida-idak ka organizadór (Diretór) eskola nian bele deside prosesu
aprendizajen hodi hasa’e kualidade edukasaun ne’ebé bele halo no fó influénsia
ba prosesu aprendizajen, ho esperansa alunu sira nian bele suporta atu
dezenvolve kapasidade tomak ne’ebé iha.
Iha prosesu edukasaun, eskola nu’udár sentru
aprendizajen nian. Mestre/a iha reasaun atu esplika no alunu sira iha reasaun
atu estuda. Reasaun sira ne’e hala’o husi alunu sira. Dimyati (2010: 255) esplika hanesan baibain
reasaun ema ida nian, nune’e reasaun ne’e bele observa hanesan hahalok estudu
nian. Iha parte seluk, reasaun estudu ne’e esensialmente hasoru husi alunu sira
rasik.Alunu sira hasoru reasaun estudu nian ne’e mesmesak hanesan prosesu
estudu nian ne’ebé la’o husi oras ba oras. Alunu sira bele hapara rasik, ka
bele estuda fila fali. Ho liafuan seluk, tuir matenek na’in sira katak hahalok
estudu nian hanesan “tendensia estudu”. Nune’e mós reasaun estudu nian ka
prosesu estudu nian mós hanesan “tendensia estudu” ne’ebé hasoru no hanoin husi
alunu sira rasik.
Tuir Rampengan iha Sukma (2008: 9) atetude
estudu mak baibain estudu ne’e hala’o husi individu ida-idak ne’ebé repete ba
mai nune’e sai automátiku ka espontánea. Komportamentu estudu nian la senti
hanesan todan ida, maibe hanesan nesesidade ida. Maneira ida ne’e mosu tanba
hala’o nafatin ho orientasaun no kontrolu no mós hanesan modelu iha aspetu
tomak no kreatividade edukasaun nian. Nune’e mós, hetan situasaun no kondisaun
aprendizajen nian ne’ebé mak mosu atu suporta diretamente espozisaun
kreatividade no atividade sira iha kontestu aprendizajen.
Tuir mai, motivasaun hanorin hanesan rezultadu
husi organizasaun ka instituisaun ida iha influénsia husi fatór oioin, fatór
ne’ebé husi laran nune’e mós fatór ne’ebé mai husi ambiente. Husi fatór sira
ne’e hotu, motivasaun hanesan fatór ida ne’ebé bele domina no bele muda ka
motiva fatór sira seluk ne’ebé refere ba efetividade serbisu ninian. Iha parte
balun motivasaun baibain hanesan ho mákina, ne’ebé iha ninia funsaun hanesan
movimentu no instrusaun.
Alunu ida-idak iha karaterístika rasik, ne’ebé
la hanesan ho alunu sira seluk. Buat hirak ne’e presiza atensaun no mós iha
tratamentu rasik husi ninia dirijente, atu nune’e sira bele uza didiak tempu
atu hasa’e prosesu estudu. Diferensa husi alunu sira la’os de’it iha parte
fízika, maibe mós iha parte psikolojia nian hamosu motivasaun. Tanba ne’e, atu
hasa’e prosesu estudu, presiza esforsa an atu bele fó influénsia ba ema ruma
hodi atinje ninia objetivu.
Mestre/a ida ne’ebé iha motivasaun ne’ebé
di’ak hodi hala’o ninia kna’ar mak mestre/a ne’ebé fó interese ba ninia kna’ar
hanesan fórsa ba edukasaun, inspira alunu sira hodi hanorin no esforsu an tomak
atu matéria ne’ebé hanorin tuir etapa/faze (kapasidade) kompriensaun alunu sira
nian bele hanesan no bele suporta ba malu. Haree konaba papel mestre/a sira
nian ne’ebé bo’ot tebes, maka liu husi buat hirak ne’e bele atinje mestere/a nia
motivasaun ne’ebé di’ak hodi hala’o ninia kna’ar atu nune’e prosesu aprendizajen
bele la’o ho diak tuir objetivu ne’ebé ita tomak espera.
Bazeia ba observasaun no informasaun ne’ebé
maka peskizadóra hetan husi Mestre Martinho Mariano Amaral iha fatin peskiza katak
alunu iha eskola refere la ativu hodi tuir prosesu aprendizajen iha sala laran
ho di’ak, nomós wainhira iha sala laran mestre/a halo esplikasaun kona-ba
materia, alunu sira laiha konsentrasun maximu atu rona materia ne’ebé mestre/a
hanorin ba sira.
Bainhira mestre/a sira hanorin hela iha oin maibé
sira dukur no lao sai husi sala laran hodi ba liur konta istoria depois mestre/a
hanorin no fó esplikasun hotu no mestre/a sira fó fila fali pergunta ba
estudante sira, maibé sira la responde perguntas no sira nonok deit to’o
prosesu aprendizajen ne’e remata. Dala barak mós alunu sira iha tempu rekreiu
sempre tarde tama sala laran hodi komesa fali materia ikus nian to’o prosesu
aprendizajen ne’e remata.
Tuir mai informasaun seluk peskizadóra hetan
mós informasaun husi alunu Lusia Morais Gomes katak Alunu iha eskola refere hatudu
sira nia atetude ne’ebé la di’ak ba sira nia kolega tanba bainhira kolega seluk
iha sala laran hakarak estuda maibe alunu seluk sempre halo barullu tanba sira
sente sira mak hatene liu. Ho atetude hirak ne’e mak sei fó influensia ba
motivasaun mestre/a nia hanorin, tanba ne’e hanorin atu di’ak ka ladi’ak bazeia
mós ba alunu sira nia atetude iha klase laran.
Relasiona ho problema refere entaun hakerek
na’in iha interese atu foti títulu Influensia Atetude Alunu Ba Motivasun
Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque
tinan Letivu 2015.
1.2 Formulasaun Problema
Bazeia ba antesedente iha leten, nu’udár problema iha peskiza ida
ne’e mak iha duni ka lae
influensia ne’ebé
signifikante no pozitivu entre Atetude Alunu Ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo
Estévão Viqueque tinan Letivu 2015?
1.3
Objetivu Peskiza
Objetivu ne’ebé hakarak
atu atinje iha peskiza ne’e mak atu hatene no análiza influensia ne’ebé
signifikante no positivu entre Atetude Alunu ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian
Iha Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque tinan Letivu 2015?
1.4 Benefisiu Husi Peskiza
1. Benefisiu Teoria
Benefísiu teoria husi estudu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
a)
Peskiza ne’e ho esperansa bo’ot bele fó
kontribuisaun ba dezenvolvimentu iha área psikolojia espesialmente iha
edukasaun psikolojia kona-ba Atetude Alunu ne’ebé iha relasaun ba motivasaun hanorin
mestre/a nian.
b)
Rekomenda ba Diretór eskola no mestre/a sira
atu bele hatene Atetude Alunu iha Ensino Secundário espesialmente iha Ensino
Secundário Católica Santo Estevão Viqueque.
2. Benefisiu Peskiza
Benefísiu Peskiza husi estudu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
a.
Benefisiu ba Alunu
Rekomenda
ba alunu sira atu tuir no ativu iha aula laran durante prosesu aprendijazen no
mós hatudu atetude di’ak ba mestre/a sira wainhira sei iha aula laran.
b.
Benefisiu ba Mestre/a
Rekomenda
ba mestre/a sira atu ativu iha prosesu aprendijazen no partisipasaun maxímu iha
aula laran atu nune’e bele hatene kona-ba atetude alunu nian.
c.
Benefisiu ba eskola
Sai
mós hanesan referensia ida ba Diretór eskola, edukadór, ho esforsu an atu
hatene kona-ba atetude alunu sira iha Ensino Secundário espesialmente iha
Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque.
1.5. Limitasaun ba Problema
Tuir kbi’it hakerek nain nian, limitasaun tempu, orsamentu,no
literatura tanba ne’e hakerek nain habadak (hakloot) problema iha de’it Atetude
Alunu Ba Motivasun Hanorin mestre/a Nian Iha Ensino Secundário Católica Santo
Estévão Viqueque tinan Letivu 2015.
KAPÍTULU II
REVIZAUN LITERATURA
2.1 Alunu
2.1.1. Definisaun Alunu
Alunu signifika ema (labarik ne’ebé sei
estuda, eskola). Nune’e tuir Prof. Dr. Shafique Ali Khan (2005:62), koñesimentu
alunu nian katak ema ne’ebé mai iha instituisaun ida atu hetan ka aprende
konaba edukasaun iha tipu oi-oin. Alunu katak ema ne’ebé aprende konaba siensia
sira maske nia tinan hira, mai husi ne’ebé, iha forma saida de’it atu hasa’e
intelektual no moral ne’ebé iha relasaun atu dezenvolve no hamos nia espiritu
no tuir dalan ne’ebé lo’os.
Alunu
ka labarik edukadu katak komponete umanu ida ne’ebé tau ninia pozisaun iha
sentru (klaran) tuir prosesu
aprendizajen nian. Iha prosesu aprendizajen, alunu sira hanesan parte ida ne’ebé
hakarak manan ninia hakarak, nune’e
mós atu atinje nia objetivu. Alunu sai hanesan fatór determinante ida, nune’e
bele influensia buat hirak ne’ebé mak presiza atu atinje objetivu estudu nian.
Alunu
ka labarik katak personalidade ida ne’ebé mak “unika” ne’ebé iha potensia hodi
esperimenta iha prosesu ida ne’ebé dezenvolvidu. Iha prosesu ida ne’ebé
dezenvolvidu ba labarik ka alunu presiza tulun ne’ebé natural no nia modelu la
deside husi mestre/a sira maibe husi labarik ne’e rasik, iha moris hamutuk ho
individu sira seluk.
2.2 Atetude
2.2.1 Definisaun Atetude
Iha lian Inglés hanaran “behavior” signifika katak Atetude, komportamentu. Iha lian
Indonezia, hanaran liafuan “perilaku” nakfahe ba liafuan rua mak peri no laku, peri signifika
ne’ebe hadulas, besik, envolve. No laku signifika komportamentu, atetude. Definisaun
moralidade ho maneira oi-oin. mezmu, jeralmente ita bele dehan katak moralidade
hanesan kapasidade ida atu halo diferensa ba ida ne’ebé lo’os no ida ne’ebé
sala. Realmente ita haree konaba análizá ka esplikasaun hirak iha leten katak
atetude hanesan atividade ne’ebé envolve aspetu tomak iha parte fiziku no
espiritual nian ne’ebé mak bele haree, (Sudarwan Danim, 2009:71).
Tuir
espesialista psikolojia sira halo diferensa ba komportamentu iha oin rua mak
hanesan komportamentu intelektual no komportamentu mekanika (nafatin).
Komportamentu intelektual katak atetude tomak ne’ebé halo husi ema ruma ne’ebé
iha relasaun ho moris espiritu (ánimo) no intelektual nian. Ninia karateristika
prinsipal/esensial katak esforsu an atu atinje objetivu balu. Nune’e komportamnetu
mekaniku katak hatan (resposta) sira ne’ebé mosu ba ema (umanidade) ho maneira
komportamentu nian ne’ebé mekanika ka nafatin (la muda), hanesan iha matan nia
oin tanba kona naroman no movimentu estimulante balun ne’ebé ita haree iha
labarik sira, hanesan book ka halo movimentu ba sira nia liman no ain ne’ebé
sempre iha kontinuasaun no iha regulamentu, (Hamid Wijaya,
2008:524). Koñesimentu atetude labele hases husi ligasaun ho atetude. Pelu
kontrariu bele hetan katak atitude ne’ebé iha relasaun ho objetivu atu hodi
komprende hahalok ka lala’ok sira.
Tuir Gunarsa (1999:38) atetude mak buat hirak
ka asaun ne’ebé tuir ordem (regulamentu) valór sira ka maneira ne’ebé iha grupu
ruma. Relasiona ho koñesimentu ne’ebé iha leten, atetude katak asaun ka hahalok
sira ne’ebé halo husi alunu sira tuir valór sira regra nian ka valór ne’ebé iha
tiha ona sosiedade nia leet iha grupu sosiál sosiedade sira nian.
Labarik
ida tenki estuda tuir konseitu moral estudu nian ne’ebé tenki tau atensaun iha
atetude ne’ebé sempre nia hasoru iha situasaun ne’ebé hanesan. Liu husi ema
seluk nia bele aprende oinsa iha komportamentu ne’ebé di’ak. Iha parte ne’e
katak mestre/a edukasaun direitu sidadaun (Edukasaun Sivika) nian ne’ebé sei fó
saida mak atu hanorin iha edukasaun sivika.
Atetude
atividade ka hatan arbiru (responde ne’ebé
la estruturadu) nune’e mós reasaun, kompriensaun, resposta ka resposta
ne’ebé halo husi organizmu balu. Espesialmente koñesimentu lala’ok nian katak
parte ida husi unidade modelu reasaun nian, (Chaplin dalam Kartono, 1999:530).
Tuir
Walgito (2005:168) Atetude mak atividade ruma ne’ebé hetan mudansa iha individu
ida-idak. Mudansa ne’e hetan iha aspetu kognitividade, afetividade no iha
aspetu psikomotrika.
2.2.2 Fatór Sira ne’ebe fó Influensia ba
Atetude Alunu
Tuir
Gunarsa (1993:41-44) fatór sira ne’ebé sei influensia ba atetude alunu mak:
1.
Ambiente Uma nian
Ema tenki kria/hamosu situasuan ruma iha ne’ebé
labarik ne’e dezenvolve atmosfera ida ne’ebé iha intimidade (familiaridade), onestu (sinseru) no serbi hamutuk ne’ebé haree
husi membru familia ida-idak iha sira nia moris loro-loron pelu kontrariu
difisil atu hamoris atetude sira ne’ebé di’ak ba labarik sira iha loron tuir
mai. Bainhira labarik ne’e moris no bo’ot ba daudaun iha atmosfera ida ne’ebé
hakmatek, labarik ne’e moris iha desentendimentu, hirus (zanga) entre nia
ho ninia familia sira.
2.
Ambiente eskola nian
Relasaun entre alunu ho mestre/a no alunu ho alunu
sira seluk ne’ebé iha aspetu barak mak influensia ba individu ida nune’e mós
atetude alunu nian ne’e sertamente sei komprende regulamentu sira.
3.
Ambiente iha maluk ne’ebé hanesan
Alunu ne’ebé halo reasaun konkretamente
hanesan lideransa ida ho atetude sira ne’ebé domina alunu sira seluk sei iha
influensia ne’ebe bo’ot konaba modelu sira atetude nian ka individu ida. Tanba
ne’e ambiente iha maluk ne’ebé hanesan ne’e mós deside iha formasaun hahalok ba
alunu nia aan.
4.
Aspetu atetude iha sociedade
Hahalok
ne’ebé haree husi alunu ne’e la deside husi nia matenek ka husi ninia
kompriensaun ka koñesimentu ne’ebé alunu ne’e iha, maibe depende lo’os ba esperiensia
moris nian nu’udár valór ida husi hahalok no relasaun hanesan ho alunu sira
seluk. Sai hanesan ema ne’ebé bele fó apoiu no bele fo ezemplu ruma ne’ebé di’ak
iha momentu ne’e morál alunu nian barak mak estraga tanba iha
konsekuensia husi lala’ok (hahalok) moralidade nian tanba ne’e mak afeta ba alunu
sira sempre halo hahalok sira ne’ebé kontra disiplina sira eskola nian, familia
no sosiedade.
2.2.3 Atetude Estudu
Atetude estudu katak alunu ida – idak iha
ninia atetude rasik ne’ebé la hanesan ho alunu sira seluk iha atividade ida
estudu nian. Konseitu no entendimentu estudu rasik iha ninia forma ka metodu
rasik, depende husi ema ida-idak nia haree hodi halo observasaun. Estuda rasik
signifika diferensia iha atitude ka hahalok nu’udar rezultadu husi prátika(Davidoff,
1998 : 178).
Tuir Slameto (2003:2), fó definisaun katak estuda nu’udar prosesu
esforsu ida ne’ebé ema ida-idak halo atu hetan diferensia iha hahalok ka
atitude ne’ebé foun, no sai hanesan rezultadu husi esperiensia rasik iha
interasaun ho ambiente.
Mogan ho nia
maluk sira sita husi Walgito (2003:166), fó definisaun konaba estudu hanesan
tuir mai: estuda signifika hanesan mudansa ne’ebé relativa ba atetude ne’ebé
mosu hanesan efeitu husi ezersisiu ka esperiensia. Argumentu ne’ebé mosu iha
definisaun ne’e katak mudansa iha lala’ok ka performa ne’ebe relativa
permanente. Nune’e mós mudansa husi hahalok estudu nian mak bele hetan esperiensia
no ezersisiu ruma .Ba definisaun ezersisiu sira presiza esforsu husi individu
ne’e rasik, nune’e mós ba definisaun koñesimentu esperiensia nian esforsu hirak
ne’e la presiza. Nune’e mós iha signifika esperiensia hanesan ema ruma nian ka
individu ida ne’ebé muda lala’ok iha mudansa nia sorin ne’e hetan konsekuensia
husi ezersisiu.
Estuda
hanesan prosesu ida ba adaptasaun atetude nian ne’ebé progresiva. Estuda mesak
hanesan prosesu ida husi lahatene sai hatene, husi la kompriende sai kompriende
no seluk tan, atu hetan mudansa ba komportamentu ne’ebé di’ak liu tuir efeitu
husi nia interasaun ho ambiente. Husi definisaun ne’e bele hetan katak estuda
hanesan prosesu ida adaptasaun atetude nian ne’ebé ho ninia karateristika
progresiva. Ne’e signifika katak hanesan efeitu husi estuda nian ne’ebé iha
karakter progresiva, iha tendensia ba diresaun ne’ebé perfeitu liu ka di’ak liu
husi kondisaun uluk nian (sita husi Walgito, 2003:166).
Tuir
Syah (2005:92) Estuda mak faze ida mudansa nian tomak ba komportamentu individu
ida ne’ebé relativa hanesan rezultadu esperiensia no interasaun ho ambiente
ne’ebé hatama mos prosesu kognetividade. Iha relasaun ho entendimentu hirak
ne’e presiza repete fila fali katak mudansa husi komportamentu ne’ebé mosu
tanba efeitu husi prosesu maduru nian ne’ebé ho kondisaun bulak, lanu, kole
labele haree hanesan prosesu estudu.
Maske
tuir teoria estudu signifika hanesan mudansa ba komportamentu, mezmu mudansa
tomak komportamentu nian iha organizmu ida bele sai hanesan estudu. Mudansa
ne’ebé mosu hanesan prosesu estudu nian, sertamente iha ona karateristika sira
husi realizasaun ne’ebé espesífiku (espesial).
Karateristika
atetude estudu nian ne’e iha livru hirak ne’ebé mak rekonsilia, mak hanesan
edukasaun psikolojia husi Suryabrata, (1984:32) hanaran mós hanesan prinsipiu
sira estudu nian. Entre karateristika sira ne’ebé iha mudansa espesífika sai
hanesan karateristika ba hahalok estudu nian ne’ebé mak interesante katak:
1.
Mudansa intensionál
2.
Mudansa pozitiva no ativa
3.
Mudansa efetiva no funsionál
Definisaun Atetude estudu alunu katak alunu
ne’ebé simu material hotu hodi forma Sistema estudu kona – ba kondisaun geral
alunu nian iha prosesu estudu.atetude estudu alunu hanesan variavel ida ba
kondisaun estudu no mós aspetu ka kualidade estudu individu alunu nian, no bele
forma aspetu hanesan talentu, interese, motivasaun estudu,no mós jestu estudu.
Estuda
hanesan atividade mental ida ne’ebé la iha deklarasaun (evidensia) husi liur.
Saida mak akontese/mosu hela iha ema ida nia an ne’ebé hala’o hela estudu,
nune’e labele hatene diretamente, somente ho observasaun husi ema. Ate mezmu,
rezultadu estudu husi ema ne’e bele haree diretamente, la ho ema ne’e atu halo
buat ruma ne’ebé hamosu kapasidade no kbi’it ne’ebé liu husi estudu.
Tuir
esplikasaun iha leten, fó konkluzaun katak atetude estudu nian katak alunu
ne’ebé simu material hotu hodi forma Sistema estudu kona – ba kondisaun geral
alunu nian iha prosesu estudu.atetude estudu alunu hanesan variavel ida ba
kondisaun estudu no mós aspetu ka kualidade estudu individu alunu nian.
2.2.4 Fatór sira ne’ebe influensia ba karateristika estudu Alunu
Tuir
Syah (2005:132), iha sistema global fatór sira ne’ebé fó influensia estudu
alunu sira nian bele halo diferensa iha:
a. Fatór Internál Alunu nian
1.
Fisiolojia
Fisiolojia
mak kondisaun isin ne’ebé hanesan ain aat,liman tohar,matan aat bele fó
impaktu atividade estuda. Fíziku ne’ebé mak indika nivel orgaun sira isin nian
no pontu prinsipál (artikulasaun) nian sira, ne’ebé influensia espiritu no
intensidade alunu sira nian hodi tuir materia. Kondisaun orgaun isin nian ne’ebé
fraku, sira ne’e hotu.Bainhira hanoin sira (vertigens) ezemplu, bele hetan
kualidade ba kognitiva (kognitividade), sekarik orgaun isin nia hanesan
akontese moras entaun materia ne’ebé mak aprende mos menus ka la fixa.
2. Psikolojia
mak hanesan termu ida atu hodi hatene
kona ba karakteriza ema ida –idak nian.
a)
Intelejensia
Jeralmente intelejensia bele signifika
hanesan kapasidade Psiko – fíziku atu halo reasaun hodi estimula ka adapta nia
an ho ambiente ne’ebé ninia maneira ka karateristika ne’ebé lo’os.
b)
Moralidade
Moralidade
signifika hanesan kapasidade ida atu
halo diferensa ba reasaun ka resposta ho maneira ne’ebé relativa no lo’os ka sala
kona ba ema , sasan ka materia, no seluk tan, mezmu sai hanesan pozitivu
no mós negativu.
c)
Talenta/abilidade/kapasidade
Jeralmente talente signifika hanesan
kapasidade ka potensialidade ida ne’ebé ema ida iha atu atinje rezultadu ba
loron ne’ebé sei mai. Ho nune’e, ema ida-idak sempre iha talenta ne’ebé
signifika iha potensialidade atu atinje prestíjiu (realizasaun) to’o faze ne’ebé tuir kapasidade ida-idak nian. Nune’e
jeralmente talenta ne’e hanesan ho intelejensia.
d)
Interese
Interese
signifika entuziasmu ka paisaun ne’ebé a’as ka hakarak ne’ebé bo’ot ba buat
ruma.
e)
Motivasaun
Motivasaun katak kondisaun internal nian iha
organizmu ida hanesan ema no mós animal sira ne’ebé suporta ka motiva atu halo
buat ruma. Iha koñesimentu ne’e, motivasaun signifika hatama potensia (energizer) atu komporta ho di’ak.
b.
Fatólr
Eksternál
1.
Ambiente sosiál
Ambiente
sosial eskola nian hanesan mestre/a no maluk sira iha klase ida, ne’ebé bele
influensia espíritu estudu alunu ida nian nune’e sai hanesan potensia ida
ne’ebé fó suporta pozitiva ba atividade estudu alunu nian. Dala barak ambiente
sosiál mak influensia atividade estudu mak; inan no aman no alunu ne’e rasik,
tanba karakter (natureza) no
manejementu (ezekusaun) husi familia
bele fó impaktu di’ak (pozitivu) no
at (negativu) ba atividade estudu no
rezultadu ne’ebé sei atinje.
2.
Ambiente non-sosiál
Ida ne’ebé mak hola parte iha ne’e mak:
edifisiu eskola no ninia lokalidade (fatin), uma ne’ebé familia hela ba no
ninia lokalidade (fatin), instrumentu
estudu nian, kondisaun klima no oras estudu ne’ebé uza husi alunu. Fatór sira
ne’e haree hodi deside faze husi rezultadu estudu alunu nian.
2.2.5 Kustume Estudu nian
Tuir Aunurrahman (2012:185) kostume husi
estudu hanesan hahalok estudu nian husi alunu sira ne’ebé diretamente liu tiha
ona nune’e fó karateristika balu ba atividade estudu nian. hahalok estudu alunu
nian barak ne’ebé mak la di’ak nune’e bele influensia ba rezultadu alunu sira
nian ne’ebé minimu. hahalok sira ne’ebé la di’ak mak hanesan:
1. Estuda
la ordenadu
2. Potensialidade
hodi aguenta estuda ne’ebe minimu
3. Besik
ezame mak estuda
4. La
iha nota ne’ebé kompletu
5. Sempre
kopia traballu kolega nian ka la fiar an atu halo traballu
6. La
halo rezumu ba materia
7. Sempre
atraza (tarde) iha eskola
8. Halo
atividade ne’ebé eskola bandu (fuma iha eskola)
Atu
kompleta hanoin hirak ne’e, Surachmand (iha Hanifah, 2010:67) hamosu faze lima
ne’ebé iha relasaun ho hahalok estudu nian ne’ebé diak mak:
1)
Kustume hodi tuir materia
2)
Kustume atu fixa materia
3)
Kustume atu halo traballu
4)
Kustume hodi husu ba mestre/a kona materia
ne’ebé mak la komprende
5)
Kustume hodi hasoru/tuir ezame
Tanba ne’e, estudu katak prosesu mudansa ida
ba komportamentu nian ne’ebé mak akontese ba ema ruma. Mudansa ba komportamentu
abitualmente hanesan domíniu ba koñesimentu ka dominia ba kreatividade no
mudansa sira hanesan hahalok (atitude).
2.3 Motivasaun
2.3.1 Definisaun husi Motivasaun
Motivasaun mai husi liafuan “motif” ne’ebé
signifika hanesan poder ka forsa ne’ebé motiva ema hodi halo buat ruma. Tuir
Sardiman (2006:37) motivasaun mak forsa ida ne’ebé bo’ot atu hodi hala’o
atividade hodi atinje objetivu.
Definisaun
husi motivasaun katak mudansa enerjia iha ita nia an (privadu) eh ema idak-idak
nia an ne’ebé fó sinal hodi hamosu sentimentu no reasaun atu hodi atinje objetivu
(Hamalik, 1992:173). Tuir fali, Sadirman (2006:73) motivasun hanesan mudansa
enerjia iha ema ida-idak nia aan ne’ebé fó sinal hodi hamosu sentimento no
komesa hasoru ninia objetivu.
Tuir
Mulyasa (2003:112) motivasun mak forsa motivadór ne’ebé iha nia konsequensia
komportamentu ba diresaun ne’ebé iha objetivu lo’os. Dimyati no Mudjiono
(2002:80) sita hanoin husi Koeswara ne’ebé deklara katak alunu tenki estuda,
tanba hodi motiva ba poder mentalidade nian. Poder mentalidade nian ne’ebé mak
forma hakarak no atensaun ka interese, vontade, aspirasaun, iha ita ema nia an
rasik dalaruma iha mós hakarak ne’ebé ativu, ativadór, lori no orienta atitude
no mós hahalok privadu sira iha estudu.
Tuir
Muhammad Kamil (2001), motivasaun mak konstitui husi elementu ne’ebé importante
iha produsaun aprendizajen ne’ebé perfeitu (kompletu). Argumentu ida ne’e fó
motivasaun hodi konstitui regra hanorin nian hodi bele estimulu interese alunu
nian iha materia ne’ebé sira tuir. Weiner (1990) deklara konaba motivasaun hanesan
situasaun (kondisaun) ida iha ema ruma ne’ebé hamoris, orienta ho sistema
komportamentu nian ne’ebé iha kontinuasaun.
Tuir
Whittaker ne’ebé sita husi Darsono (2000:61) motivasaun hanesan termu ida atu
karateriza buat bo’ot ida hodi utiliza ba iha piskolojia ne’ebé hetan kondisaun
ka situasaun interna ne’ebé ativu ka fó forsa ba organizmu atu orienta
komportamentu organizmu hodi bele atinje objetivu. Motivu mós nia signifikadu
hanesan kondisaun (forsa ka motiva) ne’ebé ativadór organizmu (individu) atu
atinje nia objetivu ka kualker objetivu ne’ebé lo’os, ho liafuan seluk motivu
mós bele fó konsekuensia hodi hamosu tipu forsa atu motiva individu ne’ebé halo
aksaun ka maneira.
Liu
husi hanoin ka rezultadu iha leten, katak motivasaun nia signifikadu hanesan
forsa motivadór ne’ebé ativu hotu iha ema nia aan hodi bele ba hala’o atividade
ka asaun.
Motivasaun
konstitui fatór ida ne’ebé iha partisipasaun hodi deside efetivu servisu nian.
Tuir Callahan no Clark (1988) deskobre konaba motivasaun mak forsa motivadór
ida ne’ebé nia konsekuensia komportamentu nian ba liña objetivu lo’os (difinitivu). Fó mós atensaun ba hanoin
hotu-hotu, hodi bele deskobre motivasun katak konstitui iha parte ne’ebé
importante liu ba institutu. Funsionariu hotu ba servisu ho seriu wainhira sira
bele hetan motivasaun ne’ebé a’as. Wainhira funsionariu hotu hetan motivasaun
ne’ebé pozitivu, haree mós nia interese, iha atensaun no hakarak partisipa iha
servisu ka atividade.
Motivasaun
konstitui iha parte importante kada atividade, la iha motivasaun no la iha atividade
ne’ebe klaru. Tuir Morgan, motivasaun konstitui husi forsa motivador ida ne’ebé
iha nia konsekuensia komportamentu nian ba liña objetivu lo’os (difinitivu). Maslow (1970) deskobre
motivasaun hanesan forsa motivadór husi laran ne’ebé iha nia konsekuensia ba
ita ema atu halo’o buat ruma ka esforsu aan atu halo’o buat ruma ba necessidade
(presija).
2.3.2 Funsaun husi motivasaun
Tuir Djamarah (2002;123) funsaun husi
motivasaun fahe ba parte 3 mak hanesan tuir mai ne’e :
1.
Motivasun hanesan motivadór atetude nian
(aktivasaun/komportamentu). Motivasaun
nia funsaun hanesan motivador (promotor) atu influensia atitude, saida mak presiza husi formadu
sira ne’ebé foti iha nia relasaun ho estudu.
2.
Motivasaun hanesan movimentu
komportamentu nian.
Motivasaun
psikolojika hamosu atitude konaba formadu sira sai hanesan forsa ida ne’ebé mak
la fó impedimentu, ne’ebé nakfilak iha forma movimentu psiko fizika.
3.
Motivasaun hanesan instrusaun ba
komportamentu.
Formadu
iha motivasaun ne’ebé bele halo selesaun ba komportamentu ne’ebé tenki halo no
komportamentu ne’ebé abandona.
Nune’e mós, tuir
Hamalik (2003:161) funsaun motivasaun mak
hanesan tuir mai ne’e:
1.
Motiva hodi hamosu hahalok ka
komportamentu.
La iha motivasaun mak sei la mosu
komportamentu hanesan iha estudu.
2.
Motivasaun hanesan instrusaun.
Signifika katak dirije ba komportamentu hodi
atinje objetivu ne’ebé hakarak.
3.
Motivasaun hanesan promotor (activista).
Motivasaun
nia funsaun sai hanesan mákina iha kareta. Bo’ot eh ki’ik motivasaun sei determina
lais eh kleur servisu (kna’ar) ruma.
Kontinuamente, tuir Sardiman (2006:85)
funsaun motivasaun iha parte 3 mak hanesan tuir mai ne’e:
1.
Motiva ema atu halo (fazer), nune’e sai hanesan motivador Ka motor ne’ebé hasai eh
husik nia enerjia (forsa).
2.
Determina diresaun atitude (komportamentu) nian, nomeadamente
derije ba objetivu ba ida ne’ebé iha vontade (hakarak) atu atinje.
3.
Remata atitude dezignadamente determina
atetude sira ne’ebé tenki hala’o ne’ebé iha hanesan (conveniente) atu atinje objetivu ho nia volume objetivu sira ne’ebé
la importante ba objetivu refere.
2.4 Mestre/a
2.4.1 Definisaun mestre/a
Mestre/a katak ema ne’ebé kaer papel importante
iha planu estratejiku estudu nian ne’ebé sei hala’o rezultadu iha prosesu
estudu ne’ebé depende ba prezentasun mestre/a nian iha hanorin no atividade
hanorin bele hala’o ho di’ak no lo’os husi ema ne’ebé liu tiha ona edukasaun
balun ne’ebé planu atu hodi halo preparasaun hanesan ema mestre/a ida.
Deklarasaun ne’e lori ba koñesimentu mak hanorin katak profisaun ida, no kna’ar
mestre/a nian katak servisu ho profesionalizmu. Kada servisu ho profesionalizmu
ne’ebé ho kondisaun atu iha kapasidade ka kompetensia balu atu ne’e sira ne’ebé
relevante bele hala’o kna’ar sira ho profesionalizmu. (Zamroni 2001:60).
Konaba
Syaiful Bahari Djamarah (2000:31) mestre/a katak ema ne’ebé fó siensia ka koñesimentu
ba labarik (alunu). Tuir sosiedade nia hare ka konsidersaun, mestre/a katak
hala’o edukasaun iha fatin sira balu la’os sertamente iha instituisaun eduksaun
formal nian maibe mós bele iha uma no seluk tan.
Nune’e
tuir Sardiman (2006:125), “mestre/a mak komponente ida husi ema ne’ebé mak iha
prosesu aprendizajen ne’ebé hola parte iha komponente ema nian iha prosesu
aprendizajen ne’e hola parte iha esforsu ka traballu formasaun ba fonte
potensial ema nian ne’ebé iha potensialidade iha área dezenvolvida.
Tuir
mai, Sudarwan Danin (2010:17) mestre/a hanesan edukadór profesional ne’ebé ho
nia kna’ar esensial mak eduka, hanorin, derije, orienta, treina, no halo
evaluasaun ba edukadu/formadu sira iha regu edukasaun formal nian.
Mestre/a
hanesan edukadór (Slameto, 1991:40) tenki tau atensaun iha prinsipiu sira
hanesan tuir mai:
1.
Kontestu
Iha estudu jeralmente depende ba
kontestu estuda mesak. Karateristika sira kontekstu nian ne’ebé diak katak halo
alunu sira sai kontraditor iha interaksaun ne’ebé dinamika no forsa tebes,
kompostu husi esperiensia ne’ebé atual no konkretu. Esperiansia ne’ebé konkretu
no dinamika hanesan material/instrumentu atu dehan konaba koñesimentu ne’ebé
simples nune’e bele kopia atu nia bele repete.
2.
Sentra (foco)
Estuda ne’ebé nakonu ho sentidu no
efetivu presiza iha organizasaun ne’ebé iha sentra ruma, hanorin
(instrusaun/ensinu) sei susesu hodi utiliza vokalizasaun. Atu atinje prosesu
ne’ebé efetivu, tenki hili sentra ne’ebé iha karakter ne’ebé diak, hanesan:
halo mobilizasaun ba objetivu, fó forma ba uniformidade estudu nian, hala’o
organizasaun ba estudu hanesan prosesu explorizasaun ida no deskobrimentu.
3.
Sosializasaun
Kondisaun sosiál iha klase ida ne’ebé
hetan influensia barak iha prosesu estudu nian iha klase refere. Nune’e iha
argumentu ne’e tenki halo sosializasaun. Sosializasaun ne’ebé diak iha karakter
hanesan tuir mai: iha fasilidade sosial, estimulante, no grupu demokratika.
4.
Avaliasaun
Hala’o avaliasaun atu análiza
rezultadu no mudansa sira alunu nian, atu hatene konaba difikuldade sira ne’ebé
juntamente ka inklina ba mudansa ne’e.
Prinsipiu
haat iha leten hanorin katak tenki tau atensaun husi mestre/a, nune’e mestre/a
bele lidera no orienta alunu sira, nune’e bele hamosu alunu sira nia interese
iha estudu. No ida ne’ebé importante mak objetivu husi hanorin bele atinje ho
di’ak. Mestre/a katak edukador profesional ne’ebé ho nia kna’ar importante mak
eduka, hanorin, lidera, orienta, treina, avalia no halo evaluasaun signifika
sukat rezultadu husi planu no susesu.
Ho
hanoin husi matenek na’in sira iha leten bele foti konkluzaun katak mestre/a mak
ema iha kapasidade profisional hodi domina perfeitamente atu hato’o siensia ka koñesimentu
ba ema seluk.
2.4.2 Funsaun Mestre/a nian
Tuir Suwarna (2005:16) Mestre/a hanesan edukadór,
sai figura (personagem) no sai hanesan indentifikasaun ida ba edukadu sira no
ninia ambiente. Tanba ne’e mestre tenki iha kriteriu ba kulidade privada ne’ebé
inklui responsabilidade iha autoridade no disiplina. Atu suporta nesesidade
prinsipal eskola nian, tanba ne’e kna’ar mestre/a nian hanesan planeadór mak
konstrui ka kria atividade akademika ka kuríkulu no estudu, kria ka konstrui
atividade alunu sira nian, kria atividade hodi hato’o sujestaun no halo
estimasaun ba fonte sira tarefa (orsamentu) operasional eskola nian, nune’e mós
trasa relasaun ho familia (inan-aman), sosiedade no iha relasaun ho instansia
(instansaun).
Tuir
Sudarwan Danin no H. Khairil iha sira nia livru konaba kna’ar edukasaun nian
(2010:44-47) ne’ebé dehan konaba funsaun Mestre/a nian mak hanesan tuir mai:
1.
Mestre/a hanesan Motivadór, katak iha
prosesu estudu nian, motivasaun hanesan rezultadu ida ne’ebé determinante.
Mestre/a ida ninia papel rasik hanesan motivadór alunu sira nian, maluk iha
departementu ida, nune’e mós iha nia ambiente.
2.
Mestre/a hanesan Inovadór, katak
mestre/a iha hakarak (vontade) atu hala’o mudansa ne’ebé permite ho modelu
estudu nian, nune’e ida ne’ebé hola parte mós mak metodu hanorin, estudu konaba
media, sistema no mateial evaluasaun nian. Tuir individu ka hamutuk iha kbi’it
atu muda modelu foun estudu nian, nune’e sei sai impaktu ba rezultadu ne’ebé
maximu.
3.
Mestre/a hanesan Evaluadór katak
mestre/a hala’o ninia funsaun hanesan evaluadór hodi hala’o evaluasaun ka peskiza
konaba atividade ne’ebé halo tiha ona iha sistema eskola nian. Aktu ida ne’e
importante tanba mestre/a hanesan autor prinsipal atu deside opsaun sira nune’e
matenek ka neon na’in ne’ebé iha relevansia ho sistema diak ne’ebé iha eskola
nune’e hatama kuríkulu, hanorin, sujestaun sira, regulasaun alvu no objetivu,
nune’e hanoin sira husi sosiedade.
4.
Mestre/a hanesan Administradór, katak
kria aktividade akademika ka kurikulu iha estudu, kria atividade alunu sira
nian, kria atividade hodi hato’o sujestaun, halo estimasaun ba fonte iha tarefa
operasional eskola nian nune’e hala’o relasaun ho familia (inan-aman) sosiedade
no ida ne’ebé iha relasaun ho instasaun.
Liu husi esplikasaun ka análiza iha leten,
hakerek nain bele foti konkluzaun katak mestre/a ida bele dehan iha kualidade
wainhira nia bele iha planu, formula, organiza, movimenta, hala’o, evalua atividade
sira estudu nian ne’ebé hala’o iha eskola, iha parte seluk ninia papel hanesan
inan-aman, ajudante no modelu.
2.4.3 Mestre/a nia Dever
Tuir Djamarah (2005:36) mestre/a hanesan
figura lideransa ida. Nune’e, mestre/a katak forma arsitektura ne’ebé bele
forma espiritu no karakter edukadu nian. Mestre/a iha poder atu forma no hari’i
personalidade formadu nian ida hodi sai ema ne’ebé iha valór ba relijiaun,
Nasaun no estadu. Tuir mai, mestre/a nia kna’ar (dever) mak atu prepara ema ne’ebé kapas no bele iha esperansa atu
hari Nasaun no Estadu.
Tuir
kontemplasaun (haree) modernu nian, Adam ho Dickey iha Oemar Hamalik (2001:123)
dever mestre/a nian iha area ne’ebé luan mak:
1.
Mestre/a hanesan edukadór
2.
Mestre/a hanesan orientadór
3.
Mestre/a hanesan sientista
4.
Mestre/a hanesan privadu
Iha signifikadu ne’ebé luan, eskola nia
funsaun hanesan parte ida hanesan relasaun entre siensia no teknolójia ho
sosiedade, no mós eskola hanesan instituisaun ida ne’ebé hola parte hodi
dezenvolve kna’ar sosiedade (Mestre/a)
nian atu hola parte ativamente iha dezenvolvimentu.
Nune’e
parte ida husi dever mestre/a nian mak dever umanizmu. Parte ida ne’e mestre/a la
bele abandona, tanba mestre/a tenki hola parte iha sosiedade nia moris ho
interaksaun sosial, tanba ne’e mestre/a tenki kuda hela valór sira umanizmu
nian ba formadu/edukadu sira.
Tuir
Roestiyah N. K. iha Djamarah (2005:38 dever eh kna’ar mestre/a nian mak eduka
labarik, mak hanesan:
· Entrega
(fó) kultura ba labarik edukadu hanesan matenek, sai kapas no esperiensia sira.
· Forma
privadu ida labarik nian ida ne’ebé mak harmonia.
· Prepara
labarik sai sidadaun Nasaun nian ne’ebé diak.
· Hanesan
meius ida iha estudu.
· Hanesan
orientadór atu lori labarik edukadu sai maduru.
· Hanesan
relasionamentu entre eskola ho sosiedade.
· Hanesan
administradór no manejer (direjente).
· Hanesan
profisaun ida.
· Planeadór
kurikulu.
· Hanesan
lider (guidance worker).
· Hanesan
finansiamentu (sponsor) iha atividade labarik sira nian.
· Hanesan
makaer na’in disiplina nian.
Relasiona
ho análiza teoria nian iha leten, tanba ne’e hakerek nain bele foti konkluzaun
katak dever mestre/a nian mak eduka, hanorin no treina nune’e mós hanesan dever
umanizmu ida atu dezenvolve siensia eh koñesimentu, kreatividade no kuda hela
valór umanizmu ba labarik edukadu sira bele fó vantajen (proveitu) ba familia, sosiedade no Nasaun.
2.5 Hanorin
2.5.1 Definisaun Hanorin
Hanorin katak esforsu tomak ne’ebé ho
intensaun no iha relasaun hodi fó posibilidade ba alunu sira atu hodi hamosu
prosesu aprendizajen tuir objetivu ne’ebé mak formula tiha ona. Formulasaun husi
koñesimentu iha leten la’o hamutuk ho William H. Burton nia haree, ne’ebé
dehan: hanorin mak esforsu ida ne’ebé fó estimulasaun, orintasaun, instrusaun
no motiva alunu sira atu hamosu prosesu estudu nian.
Tuir
Nana Sujana Hanorin mak orienta eh forma alunu sira iha atividade
aprendizajen ka koñesimentu iha hanorin hanesan esforsu hodi organiza
ambiente iha relasaun ho labarik edukadu no material sira hanorin nian ne’ebé
hamosu prosesu aprendizajen.
Iha
mós konseitu foun konaba hanorin ne’ebé dehan hanorin hanesan orienta alunu
sira oinsa atu estuda, oinsa atu hanoin no oinsa atu observa. Relasiona ho
análiza iha leten bele komprende katak atividade ne’ebé mak publiku liu iha
hanorin alunu. Nune’e, la signifika aktu mestre nian ne’ebé tau iha parte ida,
maibe muda, wainhira mestre/a konsidera hanesan fonte koñesimentu nian, nune’e
mestre/a sempre ativa no alunu sira sempre pasiva iha aktividade aprendizajen.
Mestre/a katak orientadór no motivadór atu nune’e alunu sira bele estuda ho
ativa no kreativa. Iha parte seluk, tuir Burton Hanorin (Ensinar) ne’ebé foti husi Syaiful Sagala (2003:61), Hanorin (Ensinar) mak esforsu ida ne’ebé fó
estimulasaun, orientasaun, instrusaun, no motivasaun ba alunu sira atu hamosu
prosesu estudu.
Hanorin
katak “atividade intensional” ida, atividade ida ne’ebé hodi hamosu estudu.
Mestre/a halo deskrisaun, esplikasaun, fó perguntas (materia) no halo evaluasaun. Motiva hanesan penal ka sansaun, ho
liafuan badak no halo argumentu barak atu nune’e edukadu ka formadu sira
aprende saida de’it mak iha nia hanoin. Formadu sira tenki aprende no iha
karakter ne’ebé aseita. Inan-aman no ema seluk mós halo nune’e, maibe iha ninia
diferensa. Mestre/a tomak katak “profesional” liu, ne’ebé signifika sira ne’ebé
hatene buat barak konaba:
a.
Saida de’it mak sira hanorin.
b.
Oinsa maneira eh metodu hanorin; no
c.
Ba se mak sira fó/hanorin materia.
Dever husi mestre/a sira nian ne’ebé
fundamental mak halo formadu sira bele hatene no hala’o argumentu sira ho
maneira ida ne’ebé mak formal. Signifika hanesan halo estruturasaun koñesimentu
nian ka kreatividade sira iha karakter ne’ebé hanesan de’it nune’e kauza eh
konsekuensia la’os de’it alunu sira mak atu aprende, nune’e fó hanoin no halo
buat ruma ho nia. Mestre/a mós halo evaluasaun ba alunu sira. Tanba ne’e, alunu
hetan provokasaun atu estuda no hanoin fali tanba nia hatene katak iha karakter
ida ne’ebé seluk no sei halo análiza.
2.5.2 Funsaun Hanorin
Tuir
wijaya no Djadjuri (1984:3), funsaun hanorin mak hanesan:
· Esplika no fó informasaun
· Motiva ho inisiativa, orienta materia, no halo
administrasaun
· Hamosu grupu sira estudu nian
· Hamosu atmosfera ida estudu nian ne’ebé serenu
(seguru)
· Klarifika atitude, problema, no krensa (fiar)
· Buka difikuldade sira estudu nian atu nune’e
alunu sira bele rezolve (problema) rasik
· Halo materia sira kurikulum nian
· Halo evaluasaun ba rezulatadu estudu nian,
rejista, no hato’o informasaun
· Hariku atividade estudu nian
· Maneja ka ezekuta klase
· Halo partisifikasaun atividade eskola nian
· Halo partisifikasaun ba an rasik iha moris
profesional nian
2.6 Konseitu Peskiza
Konseitu
peskiza hanoin nian ne’ebé di’ak wainhira halo identifikasaun ba variavel sira
ne’ebé importante tuir ho problema peskiza nian, no lojikamente fó esplikasaun
kona - ba relasaun entre variavel. Relasaun entre variavel livre ka
independente no variavel dependente (bainhira iha intervening no moderating variavel),
ne’ebé esplika klaramente no razoavel.
Relasiona ho titulu no teoria ne’ebé dezenvolve iha
leten, tanba ne’e peskiza ne’e somente dirije ba diresaun ida mak variavel
livre ba variavel dependente. Ho ida ne’e, konseitu peskiza nian bele ilustra
hanesan tuir mai:
|
Atetude alunu (X)
|
|
Motivasaun hanorin mestri/a
(Y)
|
Grafiku
1: Konseitu Peskiza
2.7 Ipóteza
Tuir Arikunto (2003:64) ipóteza hanesan
resposta ka hatan ne’ebé ho karakter provizóriu kona ba problema peskiza nian
no halo prova liu husi dadus ne’ebé halibur. Tuir mai resposta ne’ebé sai
provizóriu husi hakerek nain ba monografia ida ne’e mak hanesan:
Ia:
Iha influensia ne’ebé signifikativu no pozitivu entre atetude alunu ba motivasaun
hanorin mestre/a nian iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque
tinan hanorin 2015.
Io:
La iha influensia ne’ebé signifikativu
no pozitivu entre atetude alunu ba motivasaun hanorin mestre/a nian iha Ensino
Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015.
KAPÍULU III
METODOLOJIA PESKIZA
3.1 Fatin no Tempu Peskiza
3.1.1 Fatin Peskiza
Peskiza ne’e hala’o ona iha Ensino Secundário
Católica Santo Estevão Viqueque, Postu Administrativu Viqueque Vila, Munisipiu
Viqueque.
3.1.2 Tempu Peskiza
Peskiza ne’e hala’o ona durante loron 4 hahú
husi data 07 fulan Setembro tinan 2015 to’o data 11 fulan Setembro tinan 2015.
3.2 Populasaun no Amostra
3.2.1 Populasaun
Populasaun katak grupu ne’ebé atrai peskizadora
no sai hanesan objetu ida atu hala’o peskiza ka objetu tomak ne’ebé mak hodi
peskiza ka análiza. Kona-ba populasaun, Nawawi (1985: 141) katak totalidade
husi valór tomak ne’ebé bele, nune’e rezultadu husi kontajen ka sasukat ba
kuantidade nune’e mós kualidade iha karateristika balun ne’ebé akumula kona-ba
objetu ne’ebé kompletu.
Tuir
Moh. Nazir (2005: 273) populasaun hanesan akumulasaun husi sasukat sira kona-ba
buat ruma ne’ebé atu hala’o inferensia. Sugiyono (2009: 61) hatutan katak
populasaun katak área jeneralidade ne’ebé mak iha objetu ka sujeitu ne’ebé iha
kualidade no karateristika ne’ebé aplika husi peskizadora atu hatene hodi foti
ninia konkluzaun. Sugiyono (2011:117-118) katak Populasaun mak área
jeneralidade ne’ebé mak iha objetu ka sujeitu ne’ebé mak iha kualidade no karateristika
rasik ne’ebé aplika husi peskizadóra atu hatene hodi halo ninia konkluzaun.
Nune’e populasaun laós ema (umanidade) de’it, maibe mós objetu no materiál sira
natureza nian. Populasaun la’os de’it kontajen ne’ebé iha objetu ka sujeitu
ne’ebé atu hatene, maibe inklui mós karateristika tomak ka hahalok ne’ebé iha
husi sujeitu ka objetu.
Populasaun
katak grupu sujeitu ne’ebé hakarak atu jeneraliza husi rezulatadu peskiza. Populasaun
hanesan grupu ida ka sujeitu ne’ebé iha karateristika hamutuk ne’ebé iha
diferensa ho grupu sujeitu sira seluk, (Azwar, 1998). Tuir Arikunto (2006:108) populasaun
hanesan sujeitu husi peskiza tomak.
Relasiona
ho análiza hanoin sira iha leten mak hakerek nain bele foti konkluzaun katak
populasaun iha peskiza ne’e mak totalidade mestre/a sira iha Ensino Secundáriu
Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015 ne’ebé hamutuk nain 20.
3.2.2 Amostra
Tuir Arikunto (2005:117) amostra mak
representa populasaun balun ne’ebé hodi halo peskiza ka análiza. Riduwan (2010:254)
dehan wainhira sasukat populasaun naton no menus husi 100 ka hanesan 100, di’ak
liu foti hotu, no bainhira nia sasukat mak bo’ot liu husi 100 mak foti de’it 10% - 15% ka 20% -
25% ka bele liu.
Relasiona
ho defenisaun no teoria iha leten hatudu katak mestre/a sira ne’ebé hanorin iha
Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin 2015, hamutuk
ema nain 20. Tanba populasaun iha eskola refere iha de’it mestre/a hamutuk 20
tanba ne’e peskizadora foti hotu sai amostra, atu nune’e peskiza ne’e hanaran
peskiza populasaun.
3.3 Variavel Peskiza
Variavel katak objetu peskiza ka buat ne’ebé
sai hanesan interese ida iha peskiza, (Arikunto 1998:99). Tanba ne’e iha
peskiza ne’e buat hirak ne’e sai hanesan peskiza variavel inklui variavel livre
ka independente (X) no variavel dependente ka limite (Y).
3.3.1 Variavel livre (Independent Variable)
Variavel livre ka variavel independente mak fó
katak variavel ida ne’ebé sei influensia ba variavel dependente (Sugiyono,
2006). Variavel livre (X) iha peskiza ne’e mak atetude alunu nian. Ho ninia indikadór:
a) Kumpri
regra eskola
b) Respeita
c) konsentrasaun
durante aula aprendizajen
d) Badinas
husu pergunta no kumpri orariu
e) kumpri
orariu
f) konsiensia
rasik
g) Brani
no latauk atu responde pergunta ne’ebé mestre/a husu.
3.3.2 Variavel dependente (Dependent Variable)
Variavel dependente mak variabel ne’ebé sei
hetan influensia husi variavel livre sira, (Sugiyono, 2002). Variavel
dependente (Y) iha peskiza ne’e mak motivasaun hanorin mestre/a nian.Ho ninia
indikadór:
a) Karakteristika
alunu sira nian
b) Iha
kbi’it atu maneja lisaun ka materia
c) Iha
kreatividade hodi hamosu materia
d) Bele
maneja klase
e) Prepara
atu hanorin
f) Bele
hamosu alunu sira nia espiritu atu aprende
g) Hanorin
h) Uza
media atu hanorin
3.4 Eskala Sasuka
Instrumentu sasukat (survey) hodi hala’o
peskiza ne’e nia modelu hanesan kestionariu (pergunta), ho ninia faze ka etapa
medida ordinál.
Tuir Riduwan (2010:86) hanesan resposta ne’ebé iha
relasaun ho forma transparente ka apoiu husi atetude ne’ebé relata ho liafuan
sira. Variavel sira ne’ebé hetan tiha ona iha leten, sei sukat hodi uza eskalaun
medida tuir Likert ba série ida to’o lima, ba kada variavel sira. Kategória
resposta iha faze 5 (lima). Atu hala’o análiza tuir ninia kuantidade, nune’e
mak alternativa husi resposta refere sei fó ninia valór 1 to’o 5 hanesan tuir
mai ne’e: Atu hetan dadus sei sukat ho
eskala medida tuir Likert ho série
resposta alternativu, husi ida to’o lima, mak:
Aseita Liu : Valór
5
Aseita : Valór
4
Netral : Valór 3
La aseita : Valór 2
La aseita Liu :
Valór 1
3.5 Téknika halibur dadus
Téknika rekolla dadus hanesan esforsu ida atu
halibur dadus ne’ebé hala’o ho sistematika tuir ninia prosedur ne’ebé iha no
tuir Padraun, (Arikunto 1998: 225). Téknika atu halibur dadus ne’ebé uza mak:
1.
Observasaun
Tuir
Bambang Waristo (2008:73) observasaun ka supervisaun (Monitoring) hanesan prosesu foti dadus iha peskiza ne’ebé hala’o
wainhira peskiza ka hala’o monitoring
iha situasaun peskiza. Nune’e, iha peskiza ne’e peskizadóra sei halo observasaun
ba kondisaun eskola, esensialmente iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão
Viqueque.
2.
Kestionariu
Iha peskiza ne’e atu espresa iha aspetu
psikolojia mak atetude ka hahalok responde. Kestionariu (pergunta) atu halibur
hahalok tuir deklarasaun (estetmentu)
ne’ebé konkretu iha hakerek, forma no análiza hanesan ho ema ninia resposta/hatan
kona-ba deklarasaun ka estetmentu refere bele muda númeru no bele halo
interpretasaun, (Azwar, 2000:105).
3.
Dokumentasaun
Dokumentasaun mai husi liafuan dokumentu
signifika material ka sasan sira hakerek nian. Iha metodu ne’e uza dokumentasaun,
peskizadóra halo análiza ka peskiza sasan/materiál sira hakerek nian hanesan
kadernu ne’ebé relevante, regulamentu sira, relatoriu sira serbisu nian
imajen sira, no mós dadus (Mestre/a, alunu), estrutura historia eskola nian no sira
seluk ne’ebé iha relasaun ho peskiza,( Riduwan ,2011: 31).
3.6 Prova Validade no Konfiabilidade
3.6.1 Prova Validade
Atu sukat
validade husi kada instrumentu ne’ebé hodi foti dadus ka kestionariu, hala’o ho
sistema korelasaun pontu item nian kada perguntas iha totál pontu no kada fatór
husi kada respondente.
Relasaun ho prova validade instrumentu nian Arikunto
(1995:63) katak ida ne’ebé iha atensaun ho validade katak sasukat ruma ne’ebé
indika ba nivel ne’ebé apoiu materia hodi sukat. Bainhira instrument ne’e dehan
validu signifika materia sukat nian ne’ebé uza atu sukat saida mak tenki sukat,
(Sugiyono, 2004:137).
Atu halo prova validade material sukat nian, ba
dahuluk buka uluk valór korelasaun nian entre parte sira husi materia sukat
nian ho totalidade ne’ebé uza sistema korelasaun nian kada item, ho fórmula Person Pruduct Moment (Riduwan,
2010:109-110):
Lejenda:
rxy = Korelasaun
∑X = Pontu resposta kada item
∑Y = Pontu totál
n = Totál prova
Atu determina
kada item ka deklarasaun validu ka lae. Haree husi valór rsura ne’ebé
kompara ho rtabela. Bainhira
r sura boot liu rtabela hatudu katak item ka deklarasaun
refere kategória validu.
3.6.2
Prova Konfiabilidade
Prova ne’e ho
atensaun atu hatene kona ba konfiabilidade koesionariu ne’ebé fó ba respondente
no indeks ne’ebé hetan husi kontajen ne’ebé indika ba do’ok oinsa material ne’ebé
sukat no uza hodi fiar ka bele tau laran.
Tuir Sugiyono (2007) prova konfiabilidade ne’e bele
hala’o ho internál konsistensia ho teknika ne’ebé fahe ba rua ne’ebé ho intensaun
katak item instrumentu nian ne’ebé ho numeru kompletu (par) no halo grupu
hamutuk sai ida. Nune’e kada grupu sira ne’ebé ho nia semente pontu nian konta
hamutuk sei rezulta pontu total. Tuir mai, pontu totál entre grupu impar no par
buka nia korelasaun. Nune’e koefisiensia korelasaun refere hatama iha formula,
Spearm Brown hanesan tuir mai:
Lejenda:
r11= koefisiente konfiabilidade ba perguntas hotu
rb = koefisiente Product Moment entre numeru (eksentriku - kompletu) ka inisiu - final, (Riduwan, 2010: 113)
Karik rezultadu husi r11 > rtabela, mak
váriavel ne’e konfiabilidade. No karik rezultadu r11 < rtabela, mak
váriavel ne’e lakonfiabilidade.
3.7 Teknika Análiza Dadus
3.7.1 Teknika Análiza Regresaun Simples
Análiza
dadus iha peskiza ne’e mak elaborasaun dadus ne’ebé uza fórmula tuir peskizadóra ka regra imediatu.
Tabela 3.1 Tabela Ajuda Prova Regresaun
Simples
|
Nu. Sujetu
|
Variavel X
|
Variavel Y
|
|
1
|
X1
|
Y1
|
|
2
|
X2
|
Y2
|
|
3
|
X3
|
Y3
|
|
4
|
X4
|
Y4
|
|
5
|
X5
|
Y5
|
|
N
|
Xn
|
Yn
|
Husi váriavel independete (X) ba váriavel
dependente (Y) ho ekuasaun Regresaun Linear simples ne’ebé haktuir husi Riduwan
(2009:133 - 135) hanesan tuir mai ne’e :
Análiza regresaun simples ne’ebé sei uza atu hodi
hatene influensia entre variavel independente (X) ba váriavel dependente (Y). Ekuasaun jerál regresaun linear simples
mak hanesan tuir mai ne’e:
Y = a + bx
Lejenda:
Y = Sujetu ba váriavel dependente
a =
Valór
konstante Y karik X = 0 (valór konstante)
b = Numeru ka regrasaun koefisiente, ne’ebé bo’ot
hodi aumenta váriavel dependente ne’ebé tun, bazeia ba váriavel independente. Karik b > 0 mak váriavel independente sei fó influensia ba
aumentasaun váriavel dependente,
no
karik b < 0 mak váriavel independente sei fó influensia ba
váriavel depedente sei tun.
X = váriavel independente ne’ebé iha
atu halo previzaun
Regresaun X hanesan
váriavel independente no Y hanesan váriavel
ne’ebé dependente hanaran regresaun Y ba X. Fórmula
ne’ebé uza atu hodi sura valór koefisiente regresaun mak:
Iha peskiza ne’e, peskizadora sei uza teknika análiza
dadus mak korelasaun Pearson
Product Momentatu
hodi determina korelasaun koefisiente entre váriavel X no Y ho fórmula:
Korelasaun Pearson Product Moment ho simbolu (r) ho determinasaun r sei la liu
husi valór
Valor r = -1 siknifika
katak korelasaun negativu ne’ebé kompletu; r = 0 siknifika la iha korelasaun; no
r = 1 signifika katak iha korelasaun di’ak. Nomós siknifikadu valór r sei halo konsultasaun ho tabela interpretasaun
ho valór r hanesan
tuir mai ne’e:
Tabela 3.2. Interprestasaun Koefisiente KorelasaunValór r
|
Interval koefisiente
|
Nivel relasaun
|
|
0,80 – 1,000
|
Forte liu
|
|
0,60 – 0,799
|
Forte
|
|
0,40 – 0,599
|
Neutral
|
|
0,20 – 0,399
|
Tun
|
|
0,00 – 0,199
|
Tun liu
|
Fontes : Riduwan (2006:136)
3.7.2
Análiza Siknifikante
Prova
kontinuasaun atu hodi buka signifikadu relasaun entre váriavel X ho Y rezultadu korelasaun PPM ne’e sei prova
tuir signifikadu ho fórmula hanesan tuir mai ne’e :
Lejenda:
t = Valór t
ne’ebé buka
r = Valór koefisiente korelasaun (entre váriavel x ho váriavel y)
n = Totál amostra
Kriteria prova husi "prova-t" ne’e mak siknifikante t = 0.05. Tuir Algifari (2000 :57) desizaun ne’ebé foti ho maneira halo
komparasaun valór tsura ho ttabela.
ü
Karik tsura < ttabela : Desizaun simu
ipóteza mamuk (I0).
ü
Karik tsura > ttabela : Desizaun la simu
ipóteza mamuk (I0) no simu ipóteza
alternativu (Ia).
3.7.3
Análiza Koefisiente Determinante
Tuir mai atu hatene kontribuisaun váriabel X ba váriavel Y sei determina ho fórmula determinante hanesan tuir mai ne’e.
KD = r2 x 100 %
Lejenda:
KD = Valór Koefisiente Determinante
r = Valór Koefisiente
Korelasaun
KAPÍTULU IV
REZULTADU PESKIZA NO DISKUSAUN
4.1 Eskola Secundário
4.1.1 Eskola Secundário Geral Católica
Santo Estévão
Eskola dahuluk iha Viqueque mak Escola
Primária. Harii iha tinan 1910 husi Padre Zeferino Caetano dos Santos Nunes iha
Au-Laran, Viqueque. Iha tinan 1918 ho mudansa politika Portugal nia rezultado
menus misionario konsekuentemente taka Eskola Primaria Katólika principalmente
tanba menus mestre/a. Nune’e alunu barak haruka tiha ba Soibada hodi hein obra
kontrusaun edifisiu eskola iha Betisi (Viqueque) ne’ebe remata iha tinan 1939.
Edifisiu ne’e mós rahun iha okupasaun Japonez.
Iha
tinan 1956/1957 hari fali eskola ho naran Eskola Municipal ho nivel
Pre-Primária. Hafoin hasa’e ba nivel Eskola Primaria iha tinan 1964/1965.
Paradu durante tinan barak eskola ne’e hahú fali prosesu apredizajen iha
okupasaun Indonezia husi Misaun Katólika no Padre Domingos de Deus, Pr.husi
kongregasaun diocezanu ne’ebe mak sai hanesan Diretór da eskola i hafoin hari’i
mós nivel Infantil no Pre-Secundaria.
Durante
tinan barak Edukasaun Katólika iha Parokia Viqueque to’o deit iha nivel
Pre-Sekundaria nune’e Parokia hanoin ba katak presiza iha Ensino Sekundáriu. No
iha tinan 2006 estabelese Ensino Secundário Geral Katoliku Santa Maria Gorreti.
Hahú eskola mestre/a sira ne’ebé hanorin iha eskola refere hamutuk nain 11,
estudante 60 no prosesu aprendizajen utiliza provizoriamente edifisiu eskola
primaria katolika hodi hein obra rehabilitasaun Eis edifisiu Edukasaun
Distrital.
Rehabilitasaun
remata, ESGC Santa Maria Gorreti iha ona edifisiu rasik. Hafoin ESGC Santa
Maria muda naran ba ESGC Santo Estevão tan pedido Benfeitor Australiano, Mr.
Ronald Boswell no Mrs. Boswell ne’ebe hanoin sira nia oan, Mr. Steven ne’ebe
mate iha dezastre Bomba Bali, Indonézia.
Diretor
ne’ebé durante ne toma responsabilidade ba eskola refere hamutuk ema nain haat
ho naran mak hanesan tuir mai ne’e:
1.
Pe. Benediktus Randung, Pr. Asume kargu ba periodu primerio hanesan husi tinan 2006 – Dezembro 2008.
2.
Me. Zita Simarmata. Asumi kargu husi
fulan Janeiro 2009 – Novembro 2012
3.
Pe. Deonizio Divo Silva Sarmento (2012 - 2014)
4.
Joaquim Fernandes, B.Ed, (2015 asumi kargu husi tinan 2014 to’o agora.
4.1.2 Vizaun no Misaun
a. Vizaun
Sosiedade akademika ne’ebé hadomi prosesu
aprendizajem; dinámika iha ambiente ne’ebe konduzivu; matenek iha atividade
kurikular no extra-kurikular; nakloke ba kreximentu; komponente intelektual;
abut metin iha fiar, komitmentu atu luta ba lialos; hodi promove fé no justisa
liu-liu kiak no ki’ik.
b. Misaun
·
Nu’udar eskola katólika: forma no eduka
foin sa’e sira atu sai lider no figura públika ba kreda no nasaun iha futuru (pro
ecclesia et patria).
·
Nu’udar kreda lokal TLS: forma no eduka
timoroan atu sai ema ne’ebe hatene moris-hamutuk no moris ba ema seluk (men
with and for others).
4.1.3 Objetivu
Ensino Secundário Católica Santo Estevão
Viqueque Postu Administrativu Viqueque Vila,Munisipiu Viqueque ,fó prioridade
liu ba mudansa kualidade ensino liu husi fasilidade ou material importante sira
hodi ajuda atividade apredijazen hodi realiza siensia no teknolójia (sains).
Ø Objetivu
sira iha tinan oin mai mak hanesan tuir mai ne’e :
a.
Forma estudante sira atu bele sai matenek hodi dezenvolve sira nia estudu
b.
Atu hasa’e rekursu estudu nian iha
eskola
c.
Prepara livru sira iha bibleóteka
d.
Kria atividade estudu ne’ebe diak ba
estudante sira iha eskola
Ø Objetivu
estudu:
a.
Hasa’e kualidade edukasaun liu husi
inisiativa Mestre/a iha prosesu aprendijazen.
b.
Hanorin no produz estudantes ne’ebé bele
manan iha kompetisaun konaba sains.
c.
Hanorin estudantes oinsa atu bele estuda
mesak.
4.1.4 Diskrisaun Jerál Respondente
a. Sexu Respondente
Bazeia ba rezultadu peskiza, mestre/a
ne’ebé hala’o atividade hanorin iha Ensino Secundária Católica Santo
Estevão Viqueque ba sexu, bele haree iha tabela tuir mai ne’e:
Tabel 4.1 Sexu
|
Nú
|
Sexu
|
Kuantidade
|
Porsentu (%)
|
|
1
|
Mane
|
Na’in 11
|
55%
|
|
2
|
Feto
|
Na’in 9
|
45%
|
|
Totál
|
Na’in 20
|
100 %
|
|
Referensia: Dadus
Administrasaun Eskola, 2015
Bazeia
ba tabela iha leten, katak totál mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário
Católica Santo Estevão Viqueque 20 pesoál. Ho nune’e, mestre/a ho sexu mane hamutuk na’in 11 ka 55% no feto hamutuk nain 9 ka
45%.
b. Nivel
Edukasaun
Nivel eduksaun ikus mestre/a sira ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário
Católica Santo Estevão Viqueque bele haree iha tabela tuir mai:
Tabel 4.2 Nivel
Edukasaun
|
No
|
Nivel Edukasaun
|
Kuantidade
|
Porsentu (%)
|
|
1
|
S2
|
Na’in 3
|
15%
|
|
2
|
S1
|
Na’in 6
|
30%
|
|
3
|
D3
|
Na’in 7
|
35%
|
|
4
|
D2
|
Na’in 1
|
5%
|
|
5
|
20 no finalista
|
Na’in 2
|
10%
|
|
7
|
Secundario
|
Na’in 1
|
5%
|
|
|
Totál
|
Na’in 20
|
100%
|
Bazeia ba tabela iha
leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundária Católica Santo Estevão Viqueque barak liu mak nivel edukasaun Baserelatu (D3) ho kuantidade ema na’in 7 ka 35% lisensiatura (S1) hamutuk ema na’in 6 ka
30% Maestrado (S2) ema nain 3 ka 15%,nivel edukasaun D2 ema nain 1 porsentu 5%,Segundo
Ano (20) no Finalista ema na’in 2 ka 10%no Secundario ema
nain 1 ka 5%.
c. Durasaun Serbisu
Durasaun servisu mestre/a sira Ensino Secundário Católica Santo Estevão
Viqueque, tinan hanorin 2015, bele haree iha tabela tuir mai:
Tabel 4.3 Durasaun Servisu
|
No
|
Durasaun Tempu
|
kuantidade
|
Porsentu (%)
|
|
1
|
Tinan < 1
|
Na’in 0
|
0.00 %
|
|
2
|
Tinan 2 – 5
|
Na’in 3
|
15%
|
|
3
|
Tinan 6 – 9
|
Na’in 7
|
35%
|
|
4
|
Tinan > 10
|
Na’in 10
|
50%
|
|
Totál
|
Na’in 20
|
100 %
|
|
Referensia: Dadus
Administrasaun Eskola, 2015
Bazeia ba tabela iha
leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, tinan
hanorin 2015 ne’ebé hanorin durante durasaun
tinan 2-5 hamutuk ema na’in 3 ka 15 % tinan 6-9 hamutuk ema nai’in 7 ka 35% no
tinan 10 ba leten hamutuk ema na’in 10 ka 50%
d. Idade
Mestre/a sira ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo
Estevão Viqueque tuir idade bele haree iha tabela tuir mai:
Tabel 4.4 Idade Respondente
|
Nú
|
Idade
|
Kuantidade
|
Porsentu(%)
|
|
1
|
Tinan < 29
|
Na’in 1
|
5%
|
|
2
|
Tinan 30 – 33
|
Na’in 7
|
35%
|
|
3
|
Tinan 34 – 43
|
Na’in 8
|
40%
|
|
4
|
Tinan > 46
|
Na’in 4
|
20%
|
|
Totál
|
Na’in 20
|
100 %
|
|
Referensia: Dadus
Administrasaun Eskola, 2015
Bazeia ba tabela iha
leten, hatudu katak mestre/a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque, tinan
hanorin 2015 ho idade tinan < 29
hamutuk ema na’in 1 ka 5%, idade tinan 30-33 hamutuk ema na’in 7 ka 35%, idade
tinan 34-43 hamutuk ema nai’in 8 ka 40% no idade tinan > 46 iha ema na’in 4 ka 20%.
e. Relijiaun Respondente
Husi
kuantidade respondente iha Ensino Secundário
Católica Santo Estevão Viqueque tuir relijiaun bele haree iha tabela
tuir mai:
Tabel 4.5 Religiaun Respondente
|
No
|
Relijiaun
|
Kuantidade
|
Porsentu
(%)
|
|
1
|
Katolik
|
Na’in 20
|
100 %
|
|
Tótal
|
Na’in
20
|
100%
|
|
Referensia: Rezultadu Peskiza, 2015
Husi tabela iha leten, hatudu katak
respondente sira ka mestre/a /a ne’ebé hanorin iha Ensino Secundario Católica Santo Estevão Viqueque, tinan hanorin 2015, hotu-hotu
relijiaun katolika mak hamutuk na’in 20 ka 100% no la iha Relijiaun seluk.
4.2 Prova Instrumentu
Prova instrumentu halo wainhira peskizador uza
instrumentu peskiza ne’ebe validade no reliabilidade presija prova. Iha kazu
ida ne’e antes atu halo Análiza estatistika, dadus rezultadu
respondente tenki prova validade no reliabilidade uluk.
4.2.1 Prova Validade
Uza prova validade atu sukat ka hatene
perguntas hira mak validu. Atu hatene perguntas sira ne’e validu bainhira
pergunta refere bele refleta ona buat ne’ebé kestiona iha pergunta laran.
Validade dadus sukat ho rsura no rtabela (r product
moment). Karik rsura > rtabela ho nivel
signifikante 0,05 no valór positivu maka pergunta ka indikadór refere bele
dehan validu, (Imam Ghozali, 2006:45). Provasaun ne’e halo ajuda ho Program Statistical Product and Service Solution
(SPSS) Versaun 16,0. Hanesan iha tabela kraik ne’e:
Tabela 4.1: Rezultadu Prova
Validade Variabel X
|
Nú.
Item
|
rsura
|
rtabela
|
Signifikansi
|
Lejenda
|
|
1
|
0.
696
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
2
|
0.
696
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
3
|
0.
472
|
0.444
|
0.036
|
Validu
|
|
4
|
0.
696
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
5
|
0.
784
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
6
|
0.
705
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
7
|
0.
680
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
8
|
0.
515
|
0.444
|
0.020
|
Validu
|
|
9
|
0.
509
|
0.444
|
0.022
|
Validu
|
|
10
|
0.
494
|
0.444
|
0.027
|
Validu
|
|
11
|
0.
684
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
12
|
0.
644
|
0.444
|
0.002
|
Validu
|
|
13
|
0.
507
|
0.444
|
0.023
|
Validu
|
|
14
|
0.494
|
0.444
|
0.027
|
Validu
|
|
15
|
0.684
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
16
|
0.644
|
0.444
|
0.002
|
Validu
|
|
17
|
0.553
|
0.444
|
0.011
|
Validu
|
|
18
|
0.543
|
0.444
|
0.013
|
Validu
|
|
19
|
0.705
|
0.444
|
0.001
|
Validu
|
|
20
|
0.784
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu
out put SPSS iha leten hatudu katak prova validade husi variavel independente (Atetude
alunu) ne’e uza korelasaun bivariate pearson (Corelation person product
moment) ba nível
signifikante 2 ho valór < 0,05, no rezultadu ne’e sei kompara ho rtabela
ne’ebé hare husi
signifikansi 5%, ho kuantidade (n) 20
respondente, hetan rtabela 0,444. Maka bele hateten katak variavel
independente (Atetude alunu) husi
item númeru 1-20 validu, tanba rezultadu rsura bo’ot liu husi rtabela.
Tabela 4.2: Rezultadu Prova
Validade Variabel Y
|
Nú.
Item
|
rsura
|
rtabela
|
Signifikansi
|
Lejenda
|
|
1
|
0.
558
|
0.444
|
0.011
|
Validu
|
|
2
|
0.
558
|
0.444
|
0.011
|
Validu
|
|
3
|
0.
536
|
0.444
|
0.015
|
Validu
|
|
4
|
0.
558
|
0.444
|
0.011
|
Validu
|
|
5
|
0.
837
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
6
|
0.
756
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
7
|
0.
523
|
0.444
|
0.018
|
Validu
|
|
8
|
0.
837
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
9
|
0.
611
|
0.444
|
0.004
|
Validu
|
|
10
|
0.
797
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
11
|
0.
745
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
12
|
0.
837
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
13
|
0.
756
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
14
|
0.
837
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
15
|
0.
767
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
16
|
0.
569
|
0.444
|
0.009
|
Validu
|
|
17
|
0.
756
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
18
|
0.
523
|
0.444
|
0.018
|
Validu
|
|
19
|
0.
837
|
0.444
|
0.000
|
Validu
|
|
20
|
0.
611
|
0.444
|
0.004
|
Validu
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu
out put SPSS iha leten hatudu katak prova validade husi variavel independente (Motivasaun
hanorin) ne’e uza korelasaun bivariate pearson (Corelation person product
moment) ba nível
signifikante 2 ho valor < 0,05, no
rezultadu ne’e sei kompara ho rtabela ne’ebe hare husi signifikansi 5%, ho kuantidade (n)
20 respondente, hetan rtabela 0,444. Maka bele hateten katak variavel
dependente (Motivasaun hanorin)
husi item númeru 1-20 validu, tanba rezultadu rsura bo’ot liu husi rtabela.
4.2.2 Prova Konfiabilidade
Prova konfiabilidade mak atu sukat kuestenariu
ne’ebé mak indika husi variavel. Kuestionariu ne’e konfiabel bainhira resposta
kada ema ida pergunta sai konsisten ka estabil.
Tabela 4.3: Rezultadu Prova Konfiabilidade
Husi Variavel X no Y
|
Variavel
|
rsura
|
rtabela
|
Signifikansi
|
Lejenda
|
|
X
|
0. 752
|
0.60
|
0.000
|
Reliabel
|
|
Y
|
0.761
|
0.60
|
0.000
|
Reliabel
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu prova konfiabilidade iha
tabela iha leten, katak indikadór hotu husi variavel Atetude alunu nian (X) 0.752
no Motivasaun hanorin nian (Y) 0,761 signifika katak dadus refere konfiabel.
Interprestasaun husi modelu iha leten mak:
1.
Valór rsura 0.752 hatudu
katak valór husi item Atetude alunu nian (X) konfiabel, tanba valór rsura > rtabela ho valór
probabilidade 0,000 iha nivel signifikansi < 0,05, mak item refere bele
dehan estabel.
2.
Valór rsura 0,761 hatudu
katak valór husi item variavel Motivasaun Hanorin nian (Y) konfiabel, tanba valór
rsura > rtabela ho
valór probabilidade 0,000 iha nivel signifikansi < 0,05, tanba ne’e,
instrumentu peskiza refere bele uza hodi sukat variavel ne’ebé iha ka bele uza
hodi análiza kontinua tan.
4.3 Prova Asumsaun Klasiku
4.3.1 Prova Normalidade
Prova normalidade mak atu haree valór residuál
ne’ebé distribui ona normál ka la’e. Prova normalidade bele halo ho prova Normal P-Plot, iha ne’ebé pontu sira namkari
tuir liña diagonál signifika modelu regresaun atinje asumsaun normalidade.
Dezenu 4.1: Rezultadu Prova
Normalidade
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba dezenu iha leten, nota lolós katak
pontu sira tur tuir liña diagonal, katak modelu regresaun atinje asumsaun
normalidade nune’e bele uza ba hodi halo predisaun.
4.3.2
Eterokedastisidade
Prova eterokedastisidade uza atu hatene iha ka
la’e impaktu asumsaun klasiku eterokedastisidade, iha diferensia varian husi
residual peskiza modelu regresaun hotu. Atu atinje kriteria iha modelu
regresaun bainhira la iha impaktu ka la akontese eterokedastisidade. Karik
pontu sira forma hamutuk deit iha fatin ida (forma hanesan laloran, haluan
depois tur rabat malu), mak akontese eterokedastisidade. Karik pontu sira ne’e
tur lalos ka la klaru, hanesan pontu sira ne’e namkari iha leten no iha 0 nia
kraik mai iha liña Y nian, signifika katak la akontese eterokedastisidade.
Dezenu 4.2 : Rezultadu prova Eterokedastisidade
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Husi grafiku iha leten
hatudu katak pontu sira la forma modelu ne’ebé lo’os no namkari iha leten no iha 0 nia kraik mai iha
liña Y nian. Ne’ebé bele hateten katak iha modelu regresaun la akontese eteroskedastisitas.
4.4
Téknika Análiza Dadus
4.4.1 Análiza Deskritivu Estatistika
Iha peskiza ne’e rezultadu deskrisaun
estatistika atu esplika impaktu sira kona-ba problema refere hanesan kontajen
husi SPSS Versaun 16,0 for Windows, hateten
katak kontajen estatistika husi mean no estandarte diviasaun variavel
independente (X) ba variavel dependente (Y), hanesan iha tabela tuir mai ne’e.
Tabela 4.4: Análiza Deskritivu
Estatistika
|
Descriptive
Statistics
|
|||
|
|
Mean
|
Std. Deviation
|
N
|
|
Motivasaun Hanorin
|
71.00
|
15.718
|
20
|
|
Atetude Alunu
|
80.70
|
10.955
|
20
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu SPSS iha tabela leten,
hatudu katak valór minimum variavel independente mak 58 no valor maximum 100. Valor
mean husi variavel Atetude alunu nian (X) mak 80,70 no estandarte deviasaun mak
10,955.Valor minimum husi Variavel dependente (Y) mak 42 no valór maximum mak 99.
Valor mean husi variavel dependente (Motivasaun Hanorin nian) mak 71.00.
Estandarte diviasaun mak 15,718.
4.4.2 Korelasaun Simples
Análiza korelasaun simples (Bivariate Correlation) uza atu hatene
relasaun entre variavel rua no atu hatene diresaun ba relasaun ne’ebé akontese.
Koefisiente korelasaun simples atu hatudu oinsa relasaun ne’ebé akontese entre
variabel rua.
Tabela 4.5: Rezultadu Korelasaun
Husi Variavel Rua
|
Correlations
|
|||
|
|
Motivasaun Hanorin
|
Atetude Alunu
|
|
|
Pearson Correlation
|
Motivasaun Hanorin
|
1.000
|
.543
|
|
Atetude Alunu
|
.543
|
1.000
|
|
|
Sig. (1-tailed)
|
Motivasaun Hanorin
|
.
|
.007
|
|
Atetude Alunu
|
.007
|
.
|
|
|
N
|
Motivasaun Hanorin
|
20
|
20
|
|
Atetude Alunu
|
20
|
20
|
|
|
*. Correlation is
significant at the 0.05 level (2-tailed).
|
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Rezultadu SPSS hatudu katak korelasaun entre Atetude
alunu nian ho Motivasaun Hanorin nian hetan valór 0,543. Valór refere hatudu
iha relasaun ho kategoria neutral entre Atetude
alunu (X) ho Motivasaun Hanorin nian
(Y), no valór signifikan ki’ik liu 0,05,
Karik probabilidade > 0,05 maka la iha korelasaun, karik probabilidade <
0,05 hatudu katak iha relasaun.
4.4.3 Análiza Regresaun Linear Simples
Uza Análiza regresaun simples atu halo
predisaun ba buat ruma ne’ebé akontese hodi nune’e bele antisipa iha futuru.
Depois, atu hatene relasaun no influénsia entre variavel independente (X) ba
variavel dependente (Y).
Tuir
mai rezultadu husi análiza regresaun linear simples husi SPSS Versaun 16,0 for Windows, mak hanesan iha kraik ne’e:
Tabela 4.6: Rezultadu Análiza
Regresaun Linear Simples
|
Coefficientsa
|
|||||||||
|
Model
|
Unstandardized Coefficients
|
Standardized Coefficients
|
t
|
Sig.
|
Correlations
|
||||
|
B
|
Std. Error
|
Beta
|
Zero-order
|
Partial
|
Part
|
||||
|
1
|
(Constant)
|
8.144
|
23.120
|
|
.352
|
.729
|
|
|
|
|
Atetude Alunu
|
.779
|
.284
|
.543
|
2.742
|
.013
|
.543
|
.543
|
.543
|
|
|
Dependent Variable:
Motivasaun Hanorin
|
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu refere, ekuasaun regresaun
linear simples mak Y = 8.144 + 0,779 X. interprestasaun husi modelu iha leten
mak hanesan:
1.
Valór konstanta 8.144 hatudu katak,
karik variavel Atetude alunu nian 0 (zero), maka kuantidade Motivasaun Hanorin
nian 8.144
2.
Valór koefisiente Atetude alunu (X) 0,779,
iha ne’ebé koefisiente ho valór positivu hateten katak influensia Atetude alunu
ba Motivasaun Hanorin nian iha diresaun ida ka positivu, signifika fator Atetude
estudante neutral, maka Motivasaun hanorin neutral.
Karik fator Atetude alunu sa’e ba unidade ida,
maka Motivasaun Hanorin nian sa’e to’o 0,779 unidade, ho asumsaun variavel
independente seluk konstanta (nafatin).
4.5 Prova Ipóteza
4.5.1 Prova Koefisiente Regresaun Simples
(Prova t)
Uza prova ida ne’e atu hatene iha influénsia
ne’ebé signifikante husi variavel independente (X) ba variavel dependente (Y).
Signifikante katak influénsia ne’ebé akontese uza ba populasaun (bele
jeneraliza). Husi rezultadu análiza regresaun iha leten hatudu valór tsura
hanesan iha tabela tuir mai ne’e:
Tabela 4.7: Valór tsura no
ttabela
|
|
Coefficientsa
|
||||||||||||
|
Model
|
Unstandardized Coefficients
|
Standardized Coefficients
|
tsura ttabela
|
Sig.
|
|||||||||
|
B
|
Std. Error
|
Beta
|
|||||||||||
|
1
|
(Constant)
|
8.144
|
23.120
|
|
.352
|
.729
|
|||||||
|
Atetude Alunu
|
.779
|
.284
|
.543
|
2.742 2.100
|
.013
|
||||||||
|
a.
Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
|
|
|
|
|
|||||||||
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Faze
sira ne’ebé hodi prova ipóteza mak hanesan tuir mai ne’e:
Io: signifika;
la iha influénsia ne’ebé signifikativu entre Atetude Alunu
nian (X) ba Motivasaun Hanorin nian (Y),iha Ensino Secundário Católica Santo
Estevão Viqueque tinan hanorin 2015
Ia:
signifika; iha influénsia ne’ebé signifikativu
entre Atetude Alunu (X) ba Motivasaun
Hanorin nian (Y),iha Ensino Secundário Católica Santo Estevão Viqueque tinan hanorin
2015
Nivel signifikante uza a
= 5% (signifikante 5% ka 0,05 mak medida estandarte ne’ebé uza bei-beik iha
peskiza). Tabela distribuisaun t buka iha a = 5%:2 = 2,5%
(prova sesaun 2) ho elevadu livre (df) n-k-1 ka 20-1-1 =18 (n; númeru kazu no
k; númeru variavel independente). Io provamentu sesaun 2 (signifikante = 0,025)
rezultadu ne’ebé hetan ttabela : 2.100 sei kompara ho valór tsura
; 2.742 Iha kazu refere, valór tsura > ttabela mak
hanesan (2.742 > 2.100).
Dezenu 4.3: Kurva Aseitasaun no Rezeitasaun Ipóteza
|
Ho Rezeita
|
|
-2.100
|
|
2.742
|
|
2.100
|
|
Ha Aseita
|
Tanba ne’e, valór tsura > ttabela,
maka rezeita ipoteze mamuk, signifika katak iha influensia Atetude Alunu (X) ba
Motivasaun Hanorin nian (Y). Ne’ebé iha kazu refere bele hateten katak Atetude
alunu influensia ba Motivasaun Hanorin nian.
4.5.2
Provamentu Ipóteza F (Prova F)
Prova ipóteza
ne’e uza atu hatene influénsia ne’ebé signifikante husi variavel independente
ba variavel dependente. Halo Prova ne’e kompara ho valór Fsura ho
valór Ftabela. Valór F-sura ne’e bele hetan husi SPSS mak hanesan
tuir mai ne’e:
Tabela 4.8: Rezultadu Prova F-Estatistika
|
Model
|
Sum of Squares
|
df
|
Mean Square
|
F
|
Sig.
|
|
|
1
|
Regression
|
1383.289
|
1
|
1383.289
|
7.521
|
.013b
|
|
Residual
|
3310.711
|
18
|
183.928
|
|
|
|
|
Total
|
4694.000
|
19
|
|
|
|
|
|
a. Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
|
||||||
|
b. Predictors: (Constant), Atetude Alunu
|
||||||
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba rezultadu Out put SPSS iha leten,
hatudu katak valór Fsura = 7,521 Tabela distribuisaun F buka iha a
= 5% ho elevadu livre (df1 = k-1); 2-1=1, (df2 = n-k); 20-2=18.
Rezultadu ne’ebe hetan husi Ftabela mak 4,413. Ne’ebé, bele hateten katak Fsura > Ftabela, ho valór 7,521 > 4,413 ka valór signifikante menus husi 0,05
ou 5%, desizaun mak hanesan tuir mai ne’e:
Io:
karik Fsura < Ftabela ,signifika variavel independente X (Atetude Alunu ) la fó influensia rill no
signifikante ba dependente Y ( Motivasaun Hanorin nian ).
Ia:
Karik Fsura > Ftabela, signifika variabel independente X (Atetude
Alunu) fó influensia ba variavel dependente Y ( Motivasaun Hanorin nian ).
4.5.3 Prova Koefisiente no Determinasaun
Atu hatene lolós kona-ba prova korelasaun no
determinasaun, uza r atu prova lolós koefisiente no determinasaun. Rezultadu
prova r bazeia ba kontazen SPSS Versaun
16.0 For Windows, hanesan iha tabela kraik ne’e:
Tabela
4.9: Koefisiente Korelasaun no Koefisiente
Determinansaun
|
Model Summaryb
|
|||||||||
|
Model
|
R
|
R Square
|
Adjusted
R Square
|
Std. Error of the Estimate
|
Change Statistics
|
||||
|
R Square Change
|
F Change
|
df1
|
df2
|
Sig. F Change
|
|||||
|
1
|
.543a
|
.295
|
.256
|
13.562
|
.295
|
7.521
|
1
|
18
|
.013
|
|
a. Predictors: (Constant), Atetude Alunu
|
|||||||||
|
b. Dependent Variable: Motivasaun Hanorin
|
|||||||||
Fontes: Rezultadu
out put SPSS, 2015
Bazeia ba tabela iha leten, hatudu katak valór
R Square 0,295 (ne’e elevadu husi koefisiente korelasaun 0,543). Valór
koefisiente determinasaun (R2) uza atu haree kuantidade hira husi
variavel independente ne’ebé bele fó influénsia ba variavel dependente. Rezultadu
husi kontazen SPSS hetan valor R2 = 0,295 signifika katak 29,5% motivasaun
Hanorin nian bele hetan influensia husi variavel Atetude Alunu (X). Maibe,
restu 70.5% hetan husi variavel seluk ne’ebé fora husi peskiza ida ne’e.
Ne’ebé bele hateten katak Atetude Alunu (X) fó
kontribuisaun ba Motivasaun Hanorin nian, iha ne’ebé kontribuisaun atinje 29,5%.
Koefisiente korelasaun regresaun linear simples (R) hatudu relasaun metin entre
variavel independente ka Atetude Alunu (X) ba variavel dependente ka Motivasaun
Hanorin nian (Y) ho valór koefisiente korelasaun hamutuk 0,543.
4.6 Diskusaun
Bazeia ba rezultadu análiza dadus peskiza
ajuda ho SPSS Versaun 16.0 For Windows,
hatudu númeru koefisiente regresaun linear simples husi valór modelu regresaun
ne’ebé hetan katak relasaun entre variabel Atetude alunu (X) ho Motivasaun
Hanorin mestre/a nian, hatudu
valór koefisiente regresaun positivu ho valór 0,543. Nune’e hateten tan katak
iha liña relasaun ne’ebé positivu ka relasaun ho diresaun ida husi variavel
entre Atetude Alunu ba Motivasaun Hanorin nian. Ne’ebé fator Atetude Alunu nian
neutral maka Motivasaun Hanorin nian mos neutral, nune’e mos bainhira fator Atetude Alunu nian
tun, maka Motivasaun hanorin nian mós tun.
Variavel
Atetude Alunu (X) ho Motivasaun Hanorin nian hetan valór 0.543.Valór refere hatudu
iha relasaun ho kategoria neutral entre Atetude Alunu (X) ho Motivasaun Hanorin
nian (Y) no valór signifikan ki’ik liu 0.05, karik probabilidade > 0.05
hatudu katak iha relasaun.
Ho nune’e, rezultadu prova ipóteza F ne’ebé
hetan mak 7,521, rezultadu ne’e hatudu katak katak
Fsura > Ftabela,
ho valór 7,521 > 4,413 ho valór signifikansi
0,013, rezeita ipoteza mamuk (Io) no aseita ipoteza alternative (Ha), signifika
katak iha influensia ne’ebe signifikante entre Atetude Alunu ba Motivasaun
Hanorin Mestre/a sira nian iha
Ensino Secundário Católica Santo Estévão Viqueque Tinan Letivu 2015.
Bazeia
ba Rezultado análiza hatudu valór koefisiente determinante R2 0,295
ka 29,5 % katak Atetude Alunu fo influensia ba Motivasaun hanorin .No restu iha
70,5 % mak influensia husi fatór seluk ne’ebe la análiza iha peskiza ida ne’e. Tanba
ne’e pekizadora fó razaun katak Wainhira atetude alunu nian 29,5% fó influensia
duni ba motivasun hanorin.Maibe mestri/a nafatin iha motivasun atu hala’o
prosesu aprendizajen iha sala laran.
Tuir
Gunarsa (1999:38) dehan atetude katak buat hirak ka asaun ne’ebé tuir ordem
(regulamentu) valór sira ka maneira ne’ebé iha grupu ruma. Relasiona ho
koñesimentu ne’ebé iha leten, atetude katak asaun ka hahalok sira ne’ebé halo
husi estudante sira tuir valór sira regra nian ka valór ne’ebé iha tiha ona
sosiedade nia le’et iha grupu sosial sosiedade sira nian.
Labarik
ida tenki estuda tuir konseitu moral estudu nian ne’ebé tenki tau atensaun iha
atetude ne’ebé sempre nia hasoru iha situasaun ne’ebe hanesan. Liu husi ema
seluk nia bele aprende oinsa iha komportamentu ne’ebé di’ak. Iha parte ne’e
katak professor edukasaun direitu sidadaun (Edukasaun Sivika) nian ne’ebe sei
fó saida mak atu hanorin iha edukasaun sivika.
Tuir Aunurrahman (2012:185) kustume estudu
hanesan hahalok estudu nian husi alunu sira ne’ebé diretamente liu tiha ona nune’e
fó karateristika balu ba atividade estudu nian. hahalok estudu alunu nian barak
ne’ebé mak la di’ak nune’e bele influensia ba rezultadu alunu sira nian ne’ebe
minimu. hahalok sira ne’ebé la di’ak mak hanesan: Estuda la ordenadu, Potensialidade
hodi aguenta estuda ne’ebé minimu, Besik ezame mak estuda, La iha nota ne’ebé
kompletu, Sempre kopia traballu kolega nian ka la fiar an atu halo traballu, La
halo rezumu ba materia, Sempre atraza (tarde) iha eskola, no Halo atividade
ne’ebé eskola bandu (fuma iha eskola).
Tuir
Muhammad Kamil (2001), motivasaun hanesan konstitui ida husi elementu ne’ebé
importante iha produsaun aprendizajen ne’ebé perfeitu (kompletu). Argumentu ida
ne’e fó motivasaun hodi konstitui regra hanorin nian hodi bele estimulu
interese estudante nian iha materia ne’ebé sira tuir. Weiner (1990) deklara
konaba motivasaun hanesan situasaun (kondisaun) ida iha ema ruma ne’ebé hamoris, orienta ho sistema komportamentu
nian ne’ebé iha kontinuasaun.
Relasiona
ho esplikasaun iha leten, bele konkluzaun katak atetude alunu hanesan xave
importante hodi determina prestasaun estudu ne’ebé diak, tanba ne’e bainhira alunu
hatudu atetude ne’ebé ladun diak hodi dezafia mestre/a nia hanorin, hodi afeta
mós ba prestasaun alunu sira nian rasik
KAPÍTULU V
MAKTAKA
5.1 Konkluzaun
Bazeia ba objetivu no análiza dadus ne’ebé
hala’o ona, maka peskizadóra foti konkluzaun balu katak Atetude Alunu (X) fó
influensia ne’ebé signifikante ba Motivasaun Hanorin nian (Y), ho valór tsura
> ttabela mak hanesan (2.742 > 2.100). Nomós rezultadu
prova ipóteza F hatudu katak Fsura > Ftabela, ho
valór 7,521 > 4,413 ho valór
signifikansi 0,013, nune’e peskizadóra foti konkluzaun katak Atetude Alunu fó
influênsia ne’ebé signifikan ba Motivasaun Hanorin Mestre/a sira nian iha Ensino Secundário
Católica Santo Estévão Viqueque Tinan Letivu 2015 ho valór 29,5%.
5.2 Sujestaun
Iha
mós sujestaun ne’ebé foti husi peskizadóra mak hanesan tuir mai ne’e:
1.
Alunu hatudu hahalok ka atetude ne’ebé
diak hodi simu materia sira ne’ebé fó husi mestre/a durante prosesu
aprendizajen nia laran.
2.
Mestre/a nafatin iha vontade hodi
hanorin, fo motivasaun, inspirasaun no hola medida imidiata hodi hasoru alunu
sira ne’ebé la tuir ka kontra regulamentu eskola nian, hodi nune’e alunu refere
la repete hahalok sira hanesan iha tempu oin mai.
3. Ba
Diretor eskola hare didiak mós ba alunu sira ne’ebé indisiplina no hatudu
hahalok ne’ebé ladiak iha momentu ne’ebé aktividade aprendijazen la’o hela iha
eskola, no hare mós ba mestre/a sira ne’ebé la hala’o sira nia knár, hodi tau
atensaun ba sira nia atetude no hola medida imidiata hodi labele prejudika
prosesu aprendijazen.
BIOBLIOGRAFIA
Arikunto
Suharsimi, 2005. Dasar-Dasar Evaluasi Pendidikan: Bumi Askara.
_________________1998.
Prosedur Penelitian. Jakarta: Rineka Cipta.
___________________2006.
Prosedur Penelitian Suatu Pendekatan
Praktik, Jakarta: Rineka
Cipta, Cet. Ke-12.
Azwar,
S. 1997. Reliabilitas dan Validitas, Jogjakarta:
Pustaka Pelajar.
1998.
Metode Penelitian. Jogjakarta:
Pustaka Pelajar
Aunurrahman.
2012. Belajara dan pembelajaran. Bandung:
Alfabeta.
Djamarah,
Syaiful Bahri. 2002. Strategi Belajar Mengajar. Jakarta: Rineka Cipta.
Davidoff,
L.L. 1988. Psikologi Suatu Pengantar, edisi II, Alih Bahasa. Jakarta
Erlangga.
Dimyati
dan Mudjiono. 2009. Belajar dan
Pembelajaran. Jakarta: Rineka Cipta.
Hamid
Wijaya, Kamus Ingris Indonesia, (Surabaya:
Dua Mitra).
http://statistikapendidikan.com, 18/02/2014.
http://ineddeni.wordpress.com/2008
forum statistika-Deny Kurniawan/10/05/2014
Notoatmodjo.
2002. Pendidikan dan Perilaku Kesehatan. Rineka
Cipta. Jakarta,
____________2003.
Metodologi Penelitian Kesehatan. Rineka
Cipta. Jakarta.
Riduwan
& Sunarto, 2007, Pengantar Statistika,
Bandung: Alfabeta.
Sanjaya,
W. 2006. Strategi Pembelajaran
Berorientasi Standar Proses Pendidikan; Edisi pertama, cetakan ke-6; Kencana.
Sudjana,
Nana, 2002. Dasar-Dasar Proses Belajar
Mengajar. Bandun: Sinar Baru
Algansido
Shafique
Ali Khan, 2005. Filsafat Pendidikan Al-Ghazali, Pustaka Setia, Bandung..
Sudarwan
Danim, 2009. Psikologi Pendidikan, (Bandung:
Alfabeta), cet. Ke-2.
Sagala,
Syaiful. 2007. KONSEP dan MAKNA
PEMBELAJARAN. Bandung: Alfabeta.
Suryabrata,
S. 1984. Psikologi Pendidikan, Jakarta
: Rajawali
Syah,
M. 2005. Psikologi Pendidikan dengan
Pendekatan Baru. Bandung: PT. Remaja Rosdakarya Offset
Walgito,
B. 2003. Pengantar Psikologi Umum, edisi
IV, Jogjakarta.
Maslow,
A.H. 1984. Motivasi dan Kepribadian,
Teori Motivasi dan Rancangan
Hirarki Kebutuhan Manusia, Alih
Bahasa: Nurul Iman, Jakarta: PT. Pustaka Binaman Pressindo.
Rustana
Ardiwanata, 1986. Proses Belajar Mengajar,
(Jakarta, Proyek Penikatan Mutu Pendidikan Guru Agama, Depag RI).
Sugiyono,
2000. Statistika Untuk Penelitian. Bandung
: CV. Alfabeta.
Sugiyono,2006;statistika
untuk penelitian cetakan ke – 7,Bandung:
CV
________
,2002; Metode Penelitian Administrasi Bandung : CV Alfabeta.
_________,2004
: 137; Uji validitas dan reliabilitas ,Jakarta.
___________2007;Statistika,Jakarta.
Ridwan,2010
;Rumus data dalam aplikasi statistika, hal.86 ,Bandumg : Alfabeta
________,(2010:
hal 31) Aplikasi statistika dan metode
penilitian
Bambang warsita ( 2008:73)
; Metode penelitian dan aplikasi Statistika,Jakarta.
Arikunto
,1995 :63 ; Prosedur penelitian suatu pendekatan praktik.Rineka
Cipta,Jakarta.
Azwar,2000
: 105 ; Teori dan Pengukuran,Yogjakarta.
Sem comentários:
Enviar um comentário