HUSI
VII GUVERNU KONSTITUSIONAL, HAMUTUK ITA BELE!!
Ita hotu hatene katak partidu
politiku sira ne’ebé compete iha eleisaun parlementar hamutuk iha partidu 21 no
husi partidu hirak ne’e, iha deit partidu 5 maka hakat liu bareira 4% nune’e
partidu lima ne’e ninia ema sira maka sei tur iha parlementu nasional no
partidu hirak ne’e ninia ema sira maka sei guverna iha VII guvernu
konstitusional mai tuir sira nia politika rasik. Los duni, iha ambiente
demokratiku buat ida ukun ne’e mai husi povu liu husi dalan eleisaun no sira
ne’ebé maka hetan fiar husi povu maka sei kaer orgaun estadu nian, maibe
lasignifika katak ita sira seluk nonton deit, lae!! ba nasaun ida ne’e atu la’o
ba oin, ita hotu tenke fo ita nia kontribuisaun liu husi dalan oi-oin liu-liu
kontribuisaun ba estabilidade nasional.
Ita hotu akompanha prosesu formasaun VII guvernu konstitusional ne’ebé la’o dadaun; espera katak iha tempu besik iha ona guvernante ba VII guvernu konstitusional mesmu iha hanoin sanak oi-oin, balu dehan partidu mais votadu susar atu hetan nia par atu forma guvernu, ema seluk fali hanoin dehan karik partidu mais votadu lakosenge forma guvernu, entaun partidu seluk maka sei forma, balu dehan ami prontu hamutuk ho partidu mais votadu atu forma guvernu. Maibe ba partidu mais votadu hateten formsaun VII guvernu Konstitusional sei labele fo ema seluk ka partidu seluk atu forma mesmu sei la forma guvernu mesak. Ba hau hanoin hotu mesak diak tebes no ba hau hanesan divertivimentu ida nune’e hau gosta rona komentariu no stetementu husi lider partidu politiku sira tanba komentariu no estamentu sira mesak kapas.
neduni seluk tuir hau nia hanoin, diak liu lider partidu politiku sira liu-liu sira ne’ebé hakat bareira 4% tenke respeitu povu nia lian tanba povu fiar ona ba partidu lima no husi partidu lima ne’e, partidu ida maka ninia votus barak liu no hat sira seluk tuir. Importante maka ne’e, lider sira hanorin povu no hanorin jerasaun foun atu respeitu malu tanba partidu ida ne’ebé maka manan mesmu lamanan maioria ka la manan minoria simples, ida ne’e nia iha direitu tomak atu deside atu hanoin forma guvernu. Klaru partidu ne’ebé hetan votus barak liu labele forma guvernu mesak tanba ninia numeru seidauk priense kriteriu ne’ebé iha maibe la signifika partidu refere labele forma guvernu, lae!! Tanba ba partidu ne’ebé manan ka hetan votus barak liu, sei iha dalan barak oinsa forma guvernu tuir mai naran katak husi partidu lima ne’e labele hanoin deit atu ukun ka hanoin deit atu tesi guvernu ne’e iha dalan klaran maibe tenke suporta malu atu oisan VII guvernu konstitusional ne’e bele jere estadu ida ne’e too tinan lima.
Atu kompara oitaun deit ho eleisaun sira iha liu ba, ita hatene katak ita iha eleisaun permeiru deit maka partidu ida maka manan maioria maibe tuir periodu eleisaun sira tuir mai susar ba partidu ida atu hetan votus maioria nune’e hakarak ka lakohi atu forma guvernu tenke liu husi dalan bloku ka dalan koligasaun, hanesan mos ba eleisaun parlementar 2017 nian. Laiha partdiu ida maka manan maioria nune’e laiha partidu ida mesak atu forma guvernu mesak. Hanesan Timor Oan, husu ba lider partidu hotu-hotu atu bele respeitu malu, rona malu no konsidera malu tanba imi hotu mesak matenek, mesak iha kapasidade, povu no nasaun ninia destinu iha ita boot sira nia liman. Lider sira bele oin buis ba malu, bele laran lagosta malu maibe ida ne’e tau ba buat pesoal nian no imi hotu-hotu tenke tau interese nasional aas liu interese partidu nian ka interese pesoal nian tanba ita boot sira hatene ona sekuandu lider hare malu matan lamos ho durasaun naruk demais bele fo impaktu negativu ba povu nia moris.
Nune’e, ikus liu husu nafatin ba lider partidu politiku sira liu-liu partidu lima ne’ebé hetan fiar husi povu, tenke servisu hamutuk tanba povu Timor Leste tau neon no laran metin ba imi, povu tau fiar ba imi, ba povu imi hotu hatene ukun no ba povu imi hotu bele lori povu ba moris diak. Depois husu mos ba ita hotu atu nafatin fo ita hotu nia kontribuisaun liu-liu kria paz no estabilidade, tanba ita hotu nia lian fo hotu ona ba lider partidu politiku sira iha eleisaun, husik lider partidu sira halo negosiu ba malu kona-bá formasaun VII guvernu konstitusional. Povu fiar no hein katak VII guvernu konstitusional guvernante ida ne’ebé nakloke ba ema hotu no guvernante ida ne’ebé prontu kolabora ho Komisaun Anti Korupasaun – KAK no autoridade judisiaria hodi luta kontra korupsaun iha Timor Leste.
(Refere liu: ba politika uza forsa
iha ambitu ezekuta orden komando no papel sidadaun iha estadu de direitu e
demokratiku)
Iha biban ida ne’e hau tenta atu
kolia kona-ba Defende Estadu de Direitu e Demokratiku refere liu ba buat tolu
maka Demokrasia, Direitus Humanus no Lei. Bainhira ita kolia kona-ba Demokrasia
ita kolia kona-ba poder, iha nasaun demokratiku ita hotu hatene katak poder mai
husi povu tanba povu maka sei hakat sai nia direitu tuir nia vontade rasik liu
husi festa demokrasia tuir konstitusaun RDTL haktuir iha artigu 7.1 hateten
“Povu halao nia kbit politiku liu husi sufrajiu universal livre, direitu,
secretu no periodiku, no liu husi forma seluktan ne’ebé hakerek ona iha lei
inan”.
Seluktan molok kolia kona-ba asuntu
3 iha leten, tenta kolia uluk kona-ba Timor Leste, Timor Leste maka estadu ida
ne’ebé babain ita bolu Estadu de Direitu e Demokratiku. Liafuan estadu de
direitu e demokratiku dalaruma ita konfundi oituan tanba ita hanoin estadu de
direitu ne’e maka direitus humanus ne’e. Hanoin hirak ne’e la’os la los maibe
persiza hanoin klean tan. Tanba lifuan direitu no direitu humanus koaze atu
hanesan maibe labele kaer hanesan. Tanba direitu iha ne’e, iha ninia sintidu
rua maka; ida hare liu ba LEI no direitu ida seluk foka liu ba direitu humanus.
Nune’e labele kahur sasan, se lae ita hanoin ita nian maka los hela deit maibe
ita sala hela. Iha biban ida ne’e hau tenta atu tau diferente entre saida maka
Direitu Humanus no saida maka direitu/Lei. Ita kolia kona-badireitus Humanus
maka; “oinsa ema bele moris hanesan ema, trata ema hanesan ema no moris ho
valor dignidade hanesan ema no ema hotu-hotu iha direitu no dever hanesan”. Kolia
kona-ba Direitu ne’ebé liga ba Lei, ne’e ho karakterisku diferente tanba Lei ho
nia “karakter represivu/menekan no preventive/ mencegah”. Depois Lei mos iha
nia karakter seluk maka Lei ho nia karakter “Obriga ema hotu tenke halo tuir”.
Hanoin didiak, ba direitu Humanus, Obriga ema ne’e labele tantu lei mos
hanesan, obriga halo tuir lei nee bele. Direitus Humanus iha deit obrigasaun.
Dalaruma iha pratika, ita kolia entre direitu no direitu humanus ne’e hanesan
tiha deit nune’e ita hare hanesan ema sira haris iha pisina, ida neebe lahatene
nani nee hemu bee barak liu duke ida neebe hatene nani.
Sem comentários:
Enviar um comentário